Zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona koji se u ponedjeljak održao u Sinju, ali i onog zagrebačkog, Hrvatska je ponovno završila na jednoj od naslovnica najvećih svjetskih medija. U članku na Bloombergu, koji potpisuju dopisnice Jasmina Kuzmanović i Andrea Dudik, problematizira se "porast popularnosti krajnje desničarskog pjevača kojemu je nekada bilo zabranjeno nastupati na nekim mjestima" te njegovo "oživljavanje slogana i simbola iz nacističke ere."

- Umjesto da to osude, neki visoki političari pridružuju se zemlji u prihvaćanju toga. Organizatori koncerta, koji je prošli mjesec u Zagrebu održala zvijezda Marko Perković Thompson, rekli su da je 500.000 ljudi kupilo ulaznice u zemlji s populacijom od 3,8 milijuna. Mnogi obožavatelji nosili su crne majice s prikazom slogana koje su koristili hrvatski fašisti iz Drugog svjetskog rata, dok ga je Thompson skandirao tijekom svog nastupa, stoji u članku na Bloombergu.

‘Opomena Europi‘

Također se problematiziraju izjave ministra obrane Ivana Anušića, koji je pohvalio događaj kao ujedinjenje Hrvatske i rekao da je zagrebački koncert bio "puno više od koncerta" te da će se "od sada neke stvari početi nepovratno mijenjati u politici i društvu".

- Nacionalističke snage dobile su na snazi diljem Europe, ali Hrvatska se sada ističe kao najnovija opomena o tome kako stvari koje su se smatrale neprihvatljivima brzo postaju mainstream. Otkako se Hrvatska pridružila Europskoj uniji prije 12 godina, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika gotovo se udvostručio. Turizam čini oko 20% gospodarstva, više nego u drugim europskim zemljama, uz Grčku i Maltu. Kao vrhunac uspjeha, usvojila je euro 2023. godine.

No, ako zagrebete ispod površine, osjetit ćete slabost. Broj stanovnika smanjio se za gotovo petinu otkako je nacija stekla neovisnost 1991. godine, kada se Jugoslavija raspala, a Hrvatska se borila u onome što naziva "Domovinskim ratom". Zauzeti obnovom i težnjom za članstvom u EU, hrvatski čelnici nisu provodili puno vremena baveći se prošlošću koja je uključivala i režim koji je podržavao naciste u Drugom svjetskom ratu.

Naslijeđe Hrvatske u tim ratovima postalo je ‘zamagljeno‘, prema Florianu Bieberu, profesoru povijesti i politike jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu. Možda se to manje vidi na izborima, ali porast nacionalizma vidljiv je u nogometu i glazbi, pišu autorice članka.

Dalje citiraju Biebera koji kaže da "Hrvatska nije iznimka u europskom kontekstu, s visokim stopama podrške krajnjoj desnici u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Italiji“, no, "kada je riječ o popularnoj kulturi, a to je jedna velika razlika u Hrvatskoj, ovi simboli postali su društveno prihvatljiviji od strane ljudi u širem smislu.“

‘Dvostruke konotacije‘

Spominje se i Thompsonova izjava za strane medije koju je njegov tim poslao nakon zagrebačkog koncerta, a u kojoj se navodi da on i njegova glazba "nemaju veze s nacizmom“ te da je suprotna tvrdnja "duboko uvredljiva za njegov ugled i dostojanstvo".

No, u ponedjeljak je na koncertu u Sinju izveo pjesmu Bojna Čavoglave, a prije događaja policija je uhitila desetak ljudi u gradu koji su pjevali zabranjene pjesme ustaškog režima.

- U turističkoj regiji na Jadranu u srpnju je ista glazba odjekivala u baru na plaži Lumbarda na otoku Korčuli. Osoblje i lokalni bogati gosti u tridesetima pjevali su zajedno, dok su neki stariji posjetitelji plaže prolazili s rukama na ušima u znak prosvjeda, navodi se u tekstu.

- Za neke Hrvate, uključujući premijera Andreja Plenkovića, slogan može biti priznanje borbe za neovisnost i sada odvojenosti od fašizma Drugog svjetskog rata. Rekao je da ima ‘dvostruke konotacije‘, negativne za žrtve ustaša i pozitivne za hrvatske veterane posljednjeg rata.

Za druge, to je zabrinjavajući trend koji odražava skretanje udesno u zemlji nakon što je Plenković prošle godine formirao koaliciju s nacionalističkom strankom kako bi mogao ostati na vlasti treći mandat, zaključuje se u tekstu objavljenom na Bloombergu.