Predsjednik SAD-a Donald Trump je u tajnosti potpisao direktivu Pentagonu da započne korištenje vojne sile protiv određenih latinoameričkih narko-kartela koje je njegova administracija proglasila terorističkim organizacijama, objavio je New York Times.
Odluka da se američka vojska uključi u borbu predstavlja najagresivniji korak dosad u eskalirajućoj kampanji administracije protiv kartela.

Kako piše New York Times, ovaj potez ukazuje na nastavak spremnosti Trumpa da koristi vojne snage za provođenje onoga što se uglavnom smatralo zadatkom provođenja zakona, odnosno ograničavanje protoka fentanila i drugih ilegalnih droga.

Naredba pruža zvaničnu osnovu za mogućnost direktnih vojnih operacija na moru i stranom tlu protiv kartela.

Američki vojni zvaničnici počeli su razmatrati opcije kako bi vojska mogla djelovati protiv tih grupa, rekle su za New York Times osobe upoznate s razgovorima.

Međutim, naređivanje vojsci da se obračuna s ilegalnom trgovinom također otvara pravna pitanja, uključujući i to da li bi se smatralo ubistvom ako bi američke snage izvan oružanog sukoba odobrenog od strane Kongresa ubile civile, čak i osumnjičene kriminalce, koji ne predstavljaju neposrednu prijetnju.

Trump je posebno ciljao venecuelanske i meksičke organizacije. U februaru, State Department je označio Tren de Aragua, Mara Salvatrucha (poznat kao MS-13) i nekoliko drugih organizacija kao strane terorističke organizacije, navodeći da one predstavljaju "prijetnju nacionalnoj sigurnosti koja nadilazi onu koju predstavlja tradicionalni organizovani kriminal."

Prije dvije sedmice, Trumpova administracija dodala je venecuelanski Cartel de los Soles, ili Kartel Sunca, na listu posebno označenih globalnih terorističkih grupa, tvrdeći da je na njegovom čelu predsjednik Nicolás Maduro iz Venecuele i drugi visoki zvaničnici njegove administracije.

U četvrtak su Ministarstvo pravde i State Department objavili da američka vlada udvostručuje nagradu na 50 miliona dolara za informacije koje vode hapšenju Madura, koji je optužen za trgovinu drogom.

Administracija ga je ponovo opisala kao vođu kartela, a državna tužiteljica Pam Bondi je rekla da on "neće izbjeći pravdu i da će odgovarati za svoje odvratne zločine."

Jednostrani vojni napadi na kartele predstavljali bi značajnu eskalaciju u dugotrajnoj borbi protiv trgovine drogom, stavljajući američke snage u vodeću ulogu na prvoj liniji protiv često dobro naoružanih i finansiranih organizacija.

Održiva kampanja bi također vjerovatno otvorila dodatna pitanja u vezi s Trumpovom težnjom da agresivnije koristi vojsku za podršku raznim svojim politikama, često uprkos pravnim i ustavnim ograničenjima.

U svom prvom mandatu, Trump je postao opsjednut idejom bombardovanja laboratorija za drogu u Meksiku, idejom koju je tadašnji ministar odbrane Mark T. Esper kasnije u svojim memoarima prikazao kao apsurdnu i koja je izazvala bijes među meksičkim zvaničnicima.

Međutim, ideja korištenja vojne sile pustila je korijen među republikancima i postala jedna od tema u kampanji za izbore 2024. godine. Trump je na predizbornim skupovima obećao da će rasporediti specijalne jedinice i mornaricu kako bi, kako je rekao, objavio rat kartelima.

Penzionisani admiral James E. McPherson, koji je bio glavni pravni savjetnik mornarice početkom 2000-ih, rekao je da bi korištenje vojne sile na teritoriji druge države i bez pristanka njene vlade predstavljalo "ozbiljno kršenje međunarodnog prava", osim ako nisu ispunjene određene iznimke, ali da se takva ograničenja ne primjenjuju na neoznačena plovila na međunarodnim vodama.

Kako tvrdi New York Times, postoje i domaća pravna ograničenja. Kongres je zakonski ovlastio korištenje vojne sile protiv Al-Qaide nakon terorističkih napada 11. septembra 2001., ali to ovlaštenje se ne proteže na sve grupe koje izvršna vlast nazove teroristima.

To znači da bi vojna akcija protiv kartela očigledno morala počivati na tvrdnji o Trumpovoj ustavnoj ovlasti da djeluje u nacionalnoj samoodbrani, možda protiv predoziranja fentanilom. Admiral McPherson je primijetio da je administracija forsirala izrazito široka tumačenja Trumpovih jednostranih ovlasti.

Nije jasno koja bi pravila o upotrebi sile regulisala vojne akcije protiv kartela. Ali svaka operacija koja bi imala za cilj ubijanje ljudi na osnovu njihovog osumnjičenog statusa članova sankcionisanog kartela, a izvan konteksta oružanog sukoba, izazvala bi pravna pitanja vezana za zakone protiv ubistava i dugogodišnju izvršnu naredbu koja zabranjuje atentate, rekao je Brian Finucane, bivši pravni savjetnik State Departmenta i stručnjak za ratno pravo.

"Prema tradicionalnom pravnom tumačenju izvršne vlasti, teško je zamisliti da bi neki slučajni diler droge ispunio prag za izuzetak samoodbrane u odnosu na zabranu atentata", rekao je on.

Alternativno, vojska bi mogla provoditi operacije hvatanja, rezervišući smrtonosnu silu za samoodbranu ako bi naišli na otpor.

Ali hapšenja bi mogla otvoriti druga složena pravna pitanja, dodao je Finucane, uključujući pitanje obima vojnog ovlaštenja za zadržavanje zatvorenika u stilu ratnog zatočenja bez odobrenja Kongresa.

Pitanje kako se boriti protiv kartela koji trguju drogom, ljudima i drugom ilegalnom robom animiralo je veliki dio Trumpove domaće i vanjske politike u njegovom drugom mandatu.

Rano u mandatu, Sjedinjene Države su pojačale tajne letove dronovima iznad Meksika u potrazi za laboratorijama fentanila, prema riječima američkih zvaničnika.

Tajni program je započeo za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD-a Joea Bidena, ali je intenziviran pod Trumpom, dok su on i direktor CIA-e John Ratcliffe obećali agresivniju akciju protiv meksičkih kartela.

CIA nije ovlaštena koristiti dronove za smrtonosne akcije, i zvaničnici ne predviđaju korištenje te opcije. Za sada, službenici CIA-e u Meksiku prosljeđuju informacije prikupljene putem dronova meksičkim zvaničnicima.

Pored napora CIA-e, Sjeverna komanda američke vojske također je proširila svoj nadzor nad granicom. Ali američka vojska, za razliku od obavještajne agencije, ne ulazi u meksički zračni prostor.

Sjeverna komanda je obavila oko 330 izviđačkih letova iznad američke granice s Meksikom koristeći različite nadzorne letjelice, uključujući U-2, RC-135 Rivet Joint, P-8 i dronove, prema vojnim zvaničnicima.