Volodimir Zelenski poručio je evropskim čelnicima da moraju odbiti svaki prijedlog Donalda Trumpa kojim bi Ukrajina prepustila dodatne teritorije, ali da bi Rusiji možda bilo dopušteno da zadrži dio već osvojenog područja, javlja ekskluzivno za britanski Daily Telegraph njihov dopisnik iz Bruxellesa, Joe Barnes. To bi značilo „zamrzavanje” bojišta na sadašnjim crtama i faktičku predaju kontrole nad okupiranim dijelovima Luganska, Donjecka, Zaporižja, Hersona i Krima.

Omekšavanje pregovaračke pozicije dolazi uoči sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina, zakazanog za petak na Aljasci, navodi britanski medij.

„Plan se može odnositi samo na sadašnje položaje vojski na terenu”, izjavio je jedan zapadni dužnosnik za Telegraph, opisujući užurbani vikend intenzivne diplomacije između Kijeva i saveznika.

Naime, Kijev i europske prijestolnice sve su zabrinutije da bi Trump i Putin mogli dogovoriti kraj rata zaobilazeći Zelenskog.

„Imam mnogo strahova, ali i mnogo nade”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, istaknuvši da su američki dužnosnici obećali konzultirati europske lidere prije sastanka Trumpa i Putina uživo.

Prema planu za koji Moskva traži potporu, a koji zabrinjava europske diplomate, bojište na jugoistoku Ukrajine bilo bi zamrznuto, a Kijev bi se povukao iz dijelova Donjecka i Luganska koje još kontrolira. Zapadni izvori tvrde da Putin nije promijenio svoje osnovne ciljeve – svrgavanje prozapadne vlade u Kijevu, postavljanje proruskog režima, blokiranje ulaska Ukrajine u NATO i njezina demilitarizacija.

Ozbiljna diplomatska težina

Zelenski je u ponedjeljak navečer izjavio kako nema nikakvih znakova da se Rusija priprema za završetak rata: „Naprotiv, premještaju trupe kako bi pokrenuli nove ofenzive”, rekao je, pozivajući se na izvještaje ukrajinske obavještajne službe. Kijev, iako spreman na djelomičnu predaju teritorija, pristao bi na mir samo uz čvrsta sigurnosna jamstva – isporuke oružja i jasan put prema članstvu u NATO-u.

Europske prijestolnice sada javno podupiru ukrajinsku viziju mogućih teritorijalnih ustupaka, želeći Trumpu pokazati da iza zajedničke crvene linije „Ukrajina + Europa” stoji ozbiljna diplomatska težina.

„Sada je jasno da je europska uloga pružiti političku i diplomatsku potporu Ukrajini, kako se ne bi osjećala izolirano”, izjavio je jedan zapadni dužnosnik za Telegraph.

„Za Poljsku i naše partnere, jasno je da se državne granice ne mogu mijenjati silom. Ruski rat protiv Ukrajine ne smije donijeti korist agresoru”, rekao je Tusk. Slične poruke poslali su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački čelnik Friedrich Merz. Zajednička izjava čelnika Europske komisije, Francuske, Italije, Velike Britanije, Poljske i Finske navodi kako bi „trenutna linija dodira trebala biti početna točka pregovora”.

Europski čelnici u srijedu će razgovarati s Trumpom kako bi mu iznijeli svoje stavove. Trump je u ponedjeljak izjavio kako će na sastanku s Putinom pokušati „vratiti dio teritorija Ukrajini” te dodao: „Bit će tu i zamjena, i promjena granica. Rusija drži velik dio Ukrajine – pokušat ćemo dio toga vratiti.”

Trump je susret opisao kao „ispitivanje terena” kojim želi nagovoriti Rusiju na prekid rata: „U prve dvije minute znat ću može li se dogovoriti. To je ono što ja radim – sklapam dogovore.”

Nakon sastanka s Putinom, Trump je rekao da bi iz „poštovanja” mogao najprije nazvati Zelenskog, a zatim europske lidere. Ništa od toga ne isključuje mogućnost da ukrajinski predsjednik sam donese tešku odluku o predaji dijela teritorija pod ruskom okupacijom. Prema procjenama europskih izvora, sve je veći broj ukrajinskih birača spreman prihvatiti gubitak dijela zemlje kao cijenu za prekid rata.

20 posto teritorija

Međutim, Kijev si ne može priuštiti gubitak dodatnog dijela Donjecka jer bi to omogućilo ruskim snagama da zaobiđu utvrđenja izgrađena od rata u Donbasu 2014. godine. Dodatni problem je što ukrajinski ustav zabranjuje predaju teritorija bez referenduma na nacionalnoj razini. Trump je kritizirao Zelenskog zbog odbijanja ustupaka: „Malo me zasmetalo kad je rekao da mu treba ustavno odobrenje. Ima odobrenje za rat i ubijanje, ali mu treba odobrenje za zamjenu teritorije?”

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte opisao je situaciju kao izazov „kako se nositi s činjenicom da Rusi drže ukrajinski teritorij”.

„Možda je to trenutačno činjenično stanje, ali pravno – de jure – to nikada ne smijemo prihvatiti”, rekao je.

Zelenski je ranije razmatrao mogućnost zamjene teritorija pod ukrajinskom kontrolom u ruskoj Kurskoj oblasti, no Moskva je u međuvremenu zauzela taj pogranični prostor. Također je priznao da Ukrajina nema vojnu moć za vraćanje okupiranih područja, ali da bi nakon mirovnog sporazuma to mogla pokušati vratiti diplomatskim putem.

Trenutačno Rusija drži oko 20 posto ukrajinskog teritorija prema međunarodno priznatim granicama iz 1991. godine.