Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, kojim rukovodi Edin Forto, oglasilo se povodom zahtjeva nezadovoljnih prijevoznika koji su najavili zastoj drumskog saobraćaja od 1. septembra.

Iz Ministarstva su objasnili šta je dosad urađeno, šta treba završiti i zašto je dijalog ključan za probleme prijevoznika.

"Kao resorno Ministarstvo u stalnoj smo komunikaciji sa prijevoznicima, a prihvatili smo puni i otvoreni dijalog sa predstavnicima Konzorcijuma 'Logistika BiH' i analizirali i pokretali inicijative po svakom od postavljenih zahtjeva. U saopćenju Konzorcijuma 'Logistika BiH' tvrdi se da 'ni jedan od zaključaka' sa sastanaka nije proveden. Ta tvrdnja ne odgovara činjenicama", navode iz Ministarstva.

Osam zahtjeva

Dodaju da su prijevoznici iznijeli osam ključnih zahtjeva.

Prvi se odnosi na diskriminaciju bh. vozača u šengenskoj zoni – ograničenje boravka na 90 dana unutar 180 dana, kao i primjenu AETR sporazuma, odnosno međunarodnog sporazuma o radu posada u međunarodnom cestovnom saobraćaju koji je usklađen sa zakonima Evropske unije.

"Šengenska pravila, podsjećamo, ograničavaju boravak svim licima van šengenske zone, između ostalog i boravak građana Bosne i Hercegovine, te samim tim i profesionalnih vozača na 90 dana u 180 dana. Želimo izuzeća za naše vozače i lakši protok robe, ali potreban je snažniji diplomatski pritisak. Pripremili smo akt kojim se od EU partnera traže izuzeća za profesionalne vozače, proslijedili ga Vijeću ministara, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu sigurnosti te inicirali regionalne razgovore sa susjednim državama. Ne možemo mijenjati evropske regulative preko noći, ali možemo pregovarati i tražiti fleksibilnost", navode.

Kažu i da se ne radi o nekim novim pravilima, nego o uslovu koji je prihvaćen u okviru SSP koji je stupio na snagu 2015. godine i koji je omogućio bezvizni režim građanima Bosne i Hercegovine sa zemljama – članicama EU.

"Jedan od zaključaka ministarske konferencije Transportne zajednice iz juna 2025. godine, na prijedlog ministra Forte, jeste preispitivanje i olakšavanje tretmana profesionalnih vozača u prostoru šengena", kažu.

Drugi zahtjev odnosi se na povrat dijela trošarina na dizel te Ministarstvo ističe da to nije u njihovoj nadležnosti, ali aktivno zagovaraju izmjene.

"Upućeni su zahtjevi entitetskim vladama da razmotre popust na cestarine, model finansijske podrške pri registraciji i kupovini vozila te uređenje obligacionog plaćanja. Ministarstvo je otvorilo vrata, ali konačna odluka leži kod entiteta i kantona. Slično je i sa priznavanjem statusa izvoznika usluga za transportne kompanije - podržavamo zahtjev, ali nije naša nadležnost", naglašavaju.

Prijevoznici su tražili i skraćenje vremena zadržavanja na granicama.

"Naše Ministarstvo je krajem maja uputilo dopise Upravi za indirektno oporezivanje i Graničnoj policiji BiH radi poduzimanja pravnih i tehničkih mjera. Također, na prijedlog ministra Forte i odluke Vijeća ministara iz jula 2024. godine, pokrenuli smo projekat - izradu studije unapređenja pristupnih puteva na graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini koja će identifikovati prioritete i predložiti najmanje po jedno rješenje za svaki cestovni granični prelaz kojim se smanjuje vrijeme zadržavanja na graničnim prelazima. Ovim projektnim zadatkom obuhvaćeni su svi cestovni granični prelazi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Srbije i Crne Gore", poručuju.

Kažu i da su u međuvremenu izradili izmjene pravilnika o licencama i registraciji vozila.

Ministarstvo je pripremilo i paket propisa kojim se unaprjeđuje sistem osposobljavanja kandidata za vozače i polaganja ispita za vozače, kao i unaprjeđenje profesije instruktora vožnje.

"Ministarstvo kontinuirano preispituje i iznose naknada koji se plaćaju u administrativnim postupcima s ciljem da budu umanjene gdje je god to moguće. Na kraju, jedno od ključnih pitanja je digitalizacija. Pokrenuli smo proceduru pristupanja dodatnom protokolu CMR Konvencije koji omogućava elektronički teretni list (eCMR). Potpuno smo svjesni činjenice da eCMR eliminiše papirnu dokumentaciju, smanjuje administrativne greške i omogućava praćenje pošiljke u realnom vremenu. Do sada je protokol ratificiralo 34 zemlje, a Evropska unija očekuje da sve članice pristupe do 2026. godine. Bosna i Hercegovina mora ići u korak sa razvojem digitalizacije u ovoj oblasti", kažu.

Granica nadležnosti

U razgovorima sa prijevoznicima kažu da su razjasnili ovlasti u okviru mandata. Povrat trošarina na gorivo, visina cestarina, ukidanje akciza i način registracije vozila – sve su to pitanja najvećim dijelom fiskalne i entitetske politike.

"Ministarstvo komunikacija i prometa može inicirati, koordinirati i lobirati, ali bez aktivnosti Parlamenta BiH, UINO-a i entitetskih vlada nema pomaka. Kada govorimo o izmjenama pravilnika, radnim grupama i javnim konsultacijama, to nije bježanje od odgovornosti nego jedini zakonit put do promjene", kažu.

O tonu dijaloga

Tokom nedavnih sastanaka fokus je bio na operativnim koracima i rokovima; primjedbe iznesene u kasnije nisu bile prezentirane u tom obliku.

"Razumijemo da se stavovi razvijaju i zato predlažemo da sve nove primjedbe formaliziramo kroz e-konsultacije i Odbor prijevoznika - jedini zakonit put do trajnih promjena", ističu.

U objavi prijevoznika najavljeni su vidljivi zastoji u lancima snabdijevanja i francuski model na bosanskohercegovački način.

"Podsjećamo da blokade granica i saobraćajnica nanose štetu domaćoj privredi, krajnjim potrošačima – i samim prijevoznicima s kojima želimo rješenja, a ne krize. Za kraj: naš cilj je isti kao i cilj većine prijevoznika - siguran, efikasan i evropski usklađen transportni sistem. Zato ćemo nastaviti raditi na onome što je u našoj nadležnosti, a za pitanja van naše nadležnosti nastaviti zagovarati rješenja pred institucijama koje odlučuju", poručuju iz Ministarstva.