Piše: Milan BLAJGOJEVIĆ (Oslobođenje)

Vladavina prava, na kojem principu funkcioniše Bosna i Hercegovina, kako propisuje član 1. Ustava BiH, znači ne samo vladavinu zakona nego i vladavinu pravosnažnih presuda. Stoga ako se na bilo koji način onemogući izvršenje pravosnažne presude, time se krši i ustavni princip vladavine prava.

Iz tih razloga kada Sud Bosne i Hercegovine svojom pravosnažnom žalbenom presudom odluči da se Miloradu Dodiku zabranjuje da narednih šest godina bude predsjednik Republike Srpske, onda ta zabrana, a time i navedena funkcija Dodika, stupa na snagu danom pravosnažnosti te presude, a ona je, s obzirom na to da je žalbena presuda postala pravosnažna 12. 6. 2025. godine, kada ju je donijelo žalbeno vijeće Suda BiH, stupila na snagu tog dana.

Tako je zbog toga što je članom 115. Krivičnog zakona BiH propisano da sve pravne posljedice osude, dakle, i zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, stupaju na snagu danom pravosnažnosti presude.

I taj zakonski imperativ ne može promijeniti niko, pa ni CIKBiH, već samo može da u odluci o prestanku mandata Dodiku utvrdi da mu je mandat prestao onog dana kada je postala pravosnažna zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, a to je 12. 6. 2025. godine.

Na ovo treba ukazivati i zbog toga što se ovih dana očekuje i izbor premijera Republike Srpske, s obzirom na to da je Radovan Višković podnio ostavku.

Sada imamo situaciju u kojoj, pravno gledano, neće biti moguće da se izabere novi premijer, jer kandidata za tu funkciju, prema Ustavu Republike Srpske, ima pravo da predloži samo predsjednik Republike. A Republika Srpska nema predsjednika od 12. 6. 2025. godine, jer je tog dana stupila na snagu sudska zabrana Miloradu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike, a to znači i zabrana da obavlja bilo koju radnju u tom svojstvu, što uključuje i radnju predlaganja kandidata za premijera Republike Srpske.

Ako bi uprkos tome Dodik nakon ostavke aktuelnog premijera predložio novog kandidata za tu funkciju, te ako bi ga potom izabrala Narodna skupština, taj akt imenovanja bio bi suprotan ne samo Ustavu Republike Srpske već bi njime bio prekršen i princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH, a time i taj ustav, jer nema vladavine prava ako se onemogućuje vladavina pravosnažne presude, što znači i krivične presude Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika.

Zbog toga u takvoj situaciji subjekti ovlašteni Ustavom BiH imaju pravo da pred Ustavnim sudom BiH pokrenu postupak protiv odluke Narodne skupštine kojom je izabran novi premijer na prijedlog lica koje nije predsjednik Republike, jer se i time onemogućuje izvršenje pravosnažne presude Suda BiH protiv Dodika, čime se krši vladavina prava kao princip propisan Ustavom BiH.

Ne treba biti iznenađen ako bi Ustavni sud BiH usvojio takav zahtjev i utvrdio da je neustavna odluka Narodne skupštine o izboru novog premijera, jer je njome prekršen član 1 Ustava BiH, tj. vladavina prava u smislu na koji je prethodno ukazano u ovom tekstu.