Bosna i Hercegovina u narednim decenijama suočit će se sa značajnim klimatskim promjenama – iz sadašnje umjereno-kontinentalne klime prelazi u vlažnu subtropsku, pokazuje analiza klimatskih projekcija urađenih prema Köppen-Geiger klasifikaciji.

Na to upozorava meteorolog Nedim Sladić, pozivajući se na naučni rad koji su Beck i grupa autora objavili 2023. godine. Studija je kreirala mape klimatskih tipova u visokoj rezoluciji (1 km) i pratila njihove promjene korištenjem CMIP6 podataka za različite scenarije.

Prema najizglednijem scenariju (RCP4.5), u periodu 2041–2070. godine Bosna i Hercegovina će zabilježiti značajan prelaz iz vlažne kontinentalne (Dfb) i umjereno-kontinentalne (Cfb) u vlažnu subtropsku klimu (Cfa). Pojas planinske klime će se suziti duž Dinarida, dok će alpska klima (Dfc) ostati prisutna samo na najvišim vrhovima.

Šta to znači u praksi?

Sladić naglašava da nema mjesta panici, ali će biti nužna prilagodba – od već uobičajene upotrebe klima-uređaja do urbanih bašti i novih pristupa poljoprivredi.

• Zime neće nestati, ali će biti blaže i sa manje snježnih padavina. Broj ledenih i hladnih dana smanjit će se, dok će snježna granica na planinama biti pomjerena na veće nadmorske visine.

• Ljeta će biti toplija i sušnija, usljed širenja subtropskog pojasa prema sjeveru. Ipak, oluje i grmljavinski procesi i dalje će biti česti, ali prostorno ograničeni na manja područja.

• Jesen donosi rizik od obilnijih padavina i poplava, jer toplija mora znače više isparavanja koje u kombinaciji s hladnijim prodorima stvara uslove za bujična plavljenja.

Prema riječima Sladića, ovi procesi neće značiti naglu promjenu, već postepeno prilagođavanje, dok će pojedine godine i dalje donositi hladne ekstreme ili snježne epizode. Međutim, trend jasno pokazuje da BiH ide prema sve toplijoj i sušnijoj klimi s izraženijim ekstremima.

Cijeli rad dostupan je na Nature.com.