Sjedinjene Američke Države uvele su danas carine do 50 posto na uvoz robe iz Indije, što je klasičan primjer situacije u kojoj gube obje zemlje, a profitira treća, u ovom slučaju Rusija, koja je i bila navodna meta sankcija, piše Reuters.

Dodatna carina od 25 posto, koju je Trumpova administracija nadodala na već postojeću carinu od 25 posto na indijsku robu, odgovor je na činjenicu da Indija nastavlja kupovati rusku sirovu naftu. Ipak, ove iznimno stroge carine vjerojatno neće postići željeni cilj, već bi mogle učiniti New Delhi još odlučnijim u namjeri da nastavi trgovinu s Moskvom.

Indija se značajno okrenula ruskoj sirovoj nafti nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su zapadni kupci prekinuli suradnju s Rusijom. Ubrzo je ruska nafta činila oko 40 posto ukupnog indijskog uvoza.

Ta ovisnost pomogla je održati globalne cijene nafte nižima jer je ruska nafta ostala na tržištu, a indijske rafinerije su profitirale nabavljajući je po povoljnijim cijenama u odnosu na konkurenciju s Bliskog istoka i iz Afrike.

Ključno pitanje za Indiju

Ključno pitanje jest je li za Indiju isplativije suočiti se s carinama od 50 posto na izvoz u SAD i nastaviti kupovati rusku naftu ili popustiti Trumpovom pritisku. Gledano isključivo kroz ekonomsku prizmu, popuštanje Trumpu imalo bi daleko više smisla. Prema podacima analitičke tvrtke Kpler, Indija je u prvoj polovici 2025. godine uvozila 1,88 milijuna barela ruske nafte dnevno.

Uz grubu procjenu da je ruska nafta 5 dolara po barelu jeftinija od alternativa, indijske rafinerije godišnje uštede oko 3,5 milijardi dolara. S druge strane, indijski izvoz robe u SAD 2024. godine iznosio je 87 milijardi dolara, a nove carine utjecat će na otprilike 55 posto tog iznosa. Budući da carina od 50 posto može zaustaviti veći dio trgovine, Indija ekonomski gubi daleko više nego što dobiva kupnjom jeftinije ruske nafte.

Međutim, odluka o nastavku kupnje ruske nafte vjerojatno će biti donesena na temelju politike, a ne ekonomije. Indijskom premijeru Narendri Modiju bilo bi politički štetno na domaćem terenu ako bi se stekao dojam da popušta pred Trumpovim pritiskom.

Također, Indija vjerojatno smatra Trumpove poteze nedosljednima, s obzirom na to da američki čelnik ne pokazuje isto nezadovoljstvo prema Kini, koja također nastavlja kupovati rusku naftu.

Rizik od eskalacije

Postoji stvarni rizik da spor između najvećeg i petog najvećeg svjetskog gospodarstva eskalira. Problem za Trumpa je što su carine uglavnom jednokratni oblik pritiska; jednom kad se podignu na razinu koja uništava trgovinu, gube svoj utjecaj. Ako Indija nastavi kupovati rusku naftu, Trump će morati tražiti nove načine za vršenje pritiska.

Indija također ima mogućnost odgovora. Može se politički približiti drugim američkim suparnicima, poput Brazila i Kine, te prekinuti sve kupnje američke energije, koje su posljednjih mjeseci u porastu. U prvoj polovici 2025. Indija je uvezla 234.000 barela američke sirove nafte dnevno, 11,51 milijuna tona američkog ugljena i 1,22 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Jedini pravi pobjednik je Putin

Iako gubitak indijskog tržišta ne bi presudno naštetio američkim izvoznicima, bio bi to jasan signal da geopolitika preuzima primat nad tržišnim zakonima ponude i potražnje. U konačnici, Trumpove carine riskiraju postići suprotan učinak od željenog, gurajući zemlju koja je bila svojevrsni saveznik u naručje američkih protivnika.

U ovoj situaciji jedini pravi pobjednik je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji nastavlja prodavati naftu Indiji i pritom promatra kako se odnosi između Washingtona i New Delhija urušavaju, zaključuje Reuters u analizi.