Građevinske aktivnosti na evropskim lokacijama za proizvodnju oružja dramatično su se ubrzale otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, piše Financial Times. Taj trend odvija se u trenutku kada se vlade zemalja EU-a suočavaju s izazovom održavanja isporuka oružja Kijevu, ali i obnavljanja vlastitih zaliha, dok istovremeno raste zabrinutost zbog potencijalno nestabilne američke predanosti evropskoj sigurnosti.

Prema analizi FT-a, izrađenoj na temelju više od hiljadu prolaza radarskih satelita Sentinel-1 Evropske svemirske agencije, posmatrano je 150 lokacija u vlasništvu 37 kompanija specijaliziranih za proizvodnju naoružanja. Podaci pokazuju da otprilike trećina lokacija bilježi širenje ili nove građevinske aktivnosti. Evropa, kako navodi list, tako napušta mirnodopski model proizvodnje.

"To su duboke i strukturne promjene koje će transformisati odbrambenu industriju u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju", izjavio je William Alberque, bivši direktor kontrole naoružanja u NATO-u. Većina kompanija odbila je komentarisati nalaze analize, pozivajući se na sigurnosne razloge, prenosi Dnevno.hr.

Foto: Guliver Image

Širenje na milione kvadrata

Analiza pokazuje da su se područja s vidljivim promjenama povećala sa 790.000 kvadratnih metara u razdoblju 2020–2021. godine na čak 2,8 miliona kvadratnih metara u razdoblju 2024–2025. godine.

Među lokacijama s najvećim proširenjem ističe se zajednički projekat njemačkog odbrambenog diva Rheinmetalla i mađarske državne firme N7 Holding u Várpaloti u zapadnoj Mađarskoj, gdje je izgrađeno golemo postrojenje za municiju i eksplozive.

Prva tvornica u Mađarskoj završena je u julu 2024. i proizvodi municiju za borbena vozila pješadije. Radovi se nastavljaju, a ondje će se proizvoditi i artiljerijske granate od 155 mm te municija za tenkove Leopard 2.

"Ne možemo komentarisati navodne obrise naših proizvodnih pogona na satelitskim snimcima zbog korporativne sigurnosti", rekao je Patrick Römer, glasnogovornik Rheinmetalla.

Brži rast uz pomoć EU fondova

Analiza je obuhvatila i 88 lokacija povezanih s programom EU-a ASAP, koji sa 500 miliona eura subvencionira proizvodnju municije i projektila. Podaci pokazuju da kompanije koje su primile sredstva iz ASAP-a bilježe brži rast od ostalih.

Povjerenik EU-a za odbranu Andrius Kubilius izjavio je za FT da se od ruske invazije godišnji kapacitet Evrope za proizvodnju oružja povećao sa 300.000 na oko dva miliona do kraja ove godine. Velik dio tog rasta pripisuje se Rheinmetallu, koji planira povećati proizvodnju granata od 155 mm sa 70.000 u 2022. na 1,1 milion do 2027. godine.

Uprkos brojkama, evropski dužnosnici upozoravaju da će stvarna proizvodnja biti znatno niža od formalnih kapaciteta. Stručnjaci pritom ističu kako sposobnosti za dalekometne udare ostaju ozbiljan izazov za Evropu.

Fabian Hoffmann, istraživač sa Univerziteta u Oslu, naglasio je važnost projektila za odvraćanje Rusije:
"Oni su preduvjet da bi NATO pobijedio jer nećemo moći pratiti ruski tempo mobilizacije. S dramatičnim širenjem Rusije, najbolje što možemo učiniti jest uspostaviti vjerodostojno odvraćanje – da ako pucate na nas, mi ćemo uzvratiti. Ali ako ikada želimo doći do toga, onda moramo drastično proširiti našu proizvodnju."

Istaknuto je da se kao prioritetna područja izdvajaju upravo projektili, protivzračna odbrana, artiljerija i dronovi.