Političari širom svijeta, posebno u Evropi, zabrinuto prate nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa oko Ukrajine i Rusije. Uprkos bombastičnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina sa svojim američkim parnjakom na Aljasci, načelno od toga nije bilo ništa pretjerano konkretno osim medijskih naslova i računa troškova susreta, prenosi Dnevno.hr.

I dok je sva pažnja na već poznatim žarištima sukoba kao što su Ukrajina i Rusija, Izrael i pojas Gaze te Iran, nije naodmet podsjetiti da se u svijetu dešava još mnogo toga, što se može jasno vidjeti i po američkim vojnim nastojanjima kada je riječ o tzv. manjim žarištima.

(Foto: Gulliver Images)

Borba protiv narkokartela

Trenutno možda najpoznatije je ono u Venezueli, jer se Trump odlučio obračunati s narkokartelima. Sjedinjene Države naredile su raspoređivanje zračnih i pomorskih snaga u južnom Karipskom moru s tim ciljem. SAD će rasporediti tri razarača s navođenim raketama Aegis u vode kod Venezuele kao dio napora predsjednika Donalda Trumpa u borbi protiv prijetnji latinoameričkih kartela, kazao je američki dužnosnik za AP koji je upoznat s planovima.

"Očekuje se da će USS Gravely, USS Jason Dunham i USS Sampson uskoro stići", rekao je dužnosnik koji nije bio ovlašten da komentariše i govorio je u utorak pod uslovom anonimnosti. Ovo raspoređivanje američkih razarača dolazi u trenutku kada Trump insistira na korištenju američke vojske kako bi se spriječili karteli koje krivi za protok fentanila i drugih droga u SAD-u.

Venezuela nije pretjerano oduševljena ovim potezom, i njihova reakcija ne čudi. Naime, Trumpova administracija objavila je početkom augusta da udvostručuje nagradu na 50 miliona dolara za hapšenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, optužujući ga da je jedan od najvećih svjetskih trgovaca narkoticima te da sarađuje s kartelima kako bi preplavili SAD drogom.
"Optužbe Washingtona u kojima krivi Venezuelu za trgovinu drogom otkrivaju njen nedostatak kredibiliteta i neuspjeh njene politike u regiji. Dok Washington prijeti, Venezuela stalno napreduje u miru i suverenitetu, pokazujući da se istinska efikasnost protiv kriminala postiže poštivanjem nezavisnosti njenih naroda. Svaka agresivna izjava potvrđuje nemogućnost imperijalizma da pokori slobodan i suveren narod", rekao je venezuelanski ministar vanjskih poslova Yvan Gil.

(Foto: Guliver Images)

Zaobišlo bi veto velesila

Borba protiv kartela nije jedina u što se želi upustiti Trumpova administracija. SAD istražuju potencijalno raspoređivanje latinoameričkih mirovnih trupa na Haitiju, gdje međunarodne snage predvođene Kenijom nisu uspjele zaustaviti preuzimanje ključnih područja od strane kriminalnih bandi, prema osobama upoznatim sa situacijom, piše Financial Times.

Washington je sugerisao da bi takve snage djelovale pod okriljem Organizacije američkih država (OAS) kako bi se zaobišao dugogodišnji ruski i kineski veto na raspoređivanje plavih beretki UN-a, rekli su izvori, što bi bilo značajno odstupanje od osnovne misije OAS-a. Sigurnosna kriza na Haitiju eskalirala je nakon atentata na predsjednika Jovenela Moïsea 2021. godine.

Kako su istekli mandati izabranih zvaničnika, bande su popunile vakuum moći. Prema Ujedinjenim narodima (UN), sada drže više od 85% Port-au-Princea, dok je više od milion ljudi raseljeno širom zemlje. SAD su 2. maja označile Viv Ansanm, najveću koaliciju bandi u glavnom gradu, i Gran Grif, najveću bandu u poljoprivrednom srcu Haitija, kao "strane terorističke organizacije".

Pogled preko nišana

Početak augusta obilježile su teške optužbe između Kine i SAD-a. Američki mornarički razarač s vođenim projektilima proveo je operaciju u blizini spornog grebena Scarborough u Južnom kineskom moru u srijedu, samo dva dana nakon što su se dva kineska vojna broda sudarila dok su progonila brod Filipinske obalne straže u obližnjim vodama.

Prisustvo američkog broda u tom području potaknulo je kinesku vojsku da optuži američku mornaricu za kršenje teritorijalnog suvereniteta, no američka mornarica je izjavila da ima pravo biti ondje. "USS Higgins (DDG 76) potvrdio je prava i slobode plovidbe u Južnom kineskom moru u blizini grebena Scarborough, u skladu s međunarodnim pravom", izjavila je tada glasnogovornica Sedme flote američke mornarice, poručnica Sarah Merrill, za CNN.

(Foto: Guliver Images)

Kina, Filipini i Tajvan polažu pravo na suverenitet nad grebenom Scarborough, koji se nalazi oko 222 kilometra zapadno od glavnog filipinskog otoka Luzona i unutar filipinskog isključivog ekonomskog pojasa. No, Kina je zapravo preuzela kontrolu nad nenaseljenim grebenom još 2012. godine, održavajući gotovo stalnu prisutnost obalne straže u obližnjim vodama. Kina i Tajvan zahtijevaju prethodnu najavu prolaska unutar teritorijalnih voda grebena, što je kršenje međunarodnih zakona koji garantuju pravo "neškodljivog prolaska" stranim ratnim brodovima, rekla je Merrill. Filipini ne nameću taj zahtjev, dodala je.

Iako je ovo samo jedan u nizu incidenata, Južno kinesko more predstavlja još jedno moguće žarište sukoba – posebno jer Kina ne krije svoje teritorijalne pretenzije. A SAD s druge strane ne taji da je voljan koristiti vojnu silu da postigne ono što želi.