Tri i pol sata južno od glavnog grada Tirane, vijugava cesta vodi do 300-metarske plaže s kristalno plavim vodama i šljunčanim pijeskom. Ovdje, na rubu Jonskog mora, posjetitelji mogu unajmiti ležaljku za 10 €, pod uvjetom da pronađu parking uz zemljanu cestu i ne smeta im biti na dohvat ruke svog susjeda.

Prije deset godina, to je mjesto bilo skriveni dragulj za lokalne stanovnike koji su kampirali na plaži - besplatno. Sada su obje strane ceste prošarane gradilištima, a veliki investitor obećava da će od nekad mirnog sela stvoriti luksuzno utočište za svjetsku elitu.

Plaža Jale doživjela je transformaciju od prirodnog i donekle neotkrivenog raja u popularnu turističku destinaciju te je mikrokozmos Albanijina porasta popularnosti - i pratećih društvenih i ekoloških problema s kojima se zemlja suočava, započinje Politico svoj tekst o situaciji u albanskom turizmu.

Dok je većina svijeta još uvijek bila u karanteni zbog pandemije Covida, Albanija je otvorila svoja vrata posjetiteljima u julu 2020. Turisti željni da izađu iz svoja četiri zida brzo su se odazvali pozivu, a Albanija je u 2021. godini ugostila preko 5,6 miliona turista - što je bilo povećanje od 114 posto u odnosu na 2020.

No, nije samo to utjecalo na posjetu...

Jeftinije cijene privukle turiste

Druge evropske popularne destinacije, poput Italije, Španije i Portugala, postajale su sve skuplje. Albanija je nudila prirodu i plaže svjetske klase puno jeftinije. Još 2020., noć u hotelu na plaži s doručkom u augustu mogla se naći za 30 eura, a cijena ležaljki počinjala je od 3 eura.

Dok su neki putnici pronašli put do Tirane i plaža preko preporuka, društvene mreže su proširile ideju o odmoru u Albaniji. U 2024. Albanija je imala više od 3,8 miliona objava na Instagramu s preko 106 milijardi pregleda, dostižući susjedne i dugo etablirane destinacije poput Italije i Grčke.

To je izazvalo pravu navalu turista, kojih je u 2023. došlo rekordnih 10 miliona. Godinu kasnije, ta brojka je narasla na 11,7 miliona, a ove godine vlada se nada da će ugostiti više od 15 miliona turista. Sve to u zemlji od samo 2,7 miliona stanovnika, piše Politico.

S turistima koji sada generiraju oko 8 posto BDP-a zemlje i stvaraju desetine hiljada radnih mjesta, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi ne može lako odustati od turizma.

Prema pisanju lokalnih medija, Evropljani čine većinu posjetitelja, a najviše Nijemci, Italijani, Poljaci i Francuzi. Za razliku od drugih evropskih destinacija poput Italije ili Francuske, Albanija je manja zemlja gdje posjetitelji mogu istražiti planine i plaže u jednom danu.

Također, mnogi je još uvijek percipiraju kao "divlju i slobodnu, nešto što inače nema u Europi", rekla je Denada Jushi, albanska novinarka koja je pratila uspon zemlje kao turističke destinacije.

Državni zvaničnici koji nastoje gurnuti Albaniju u prvorazrednu turističku destinaciju oslobodili su međunarodne hotelijere poreza na dohodak poduzeća na 10 godina ako izgrade hotele s četiri ili pet zvjezdica. Porezni poticaj uveden je 2019., a ranije ove godine produžen je do 2027.

Shema je dobro funkcionirala. Nekoliko međunarodnih brendova, kao što su Marriott International, Meliá Hotels International i Radisson Hotel Group, otvorilo je objekte, dok zet Donalda Trumpa, Jared Kushner, planira pretvoriti jedan albanski otok u luksuzni resort.

Kritičari upozoravaju, međutim, da plaže nemaju dovoljno prostora za posjetitelje koje bi takvi resorti privukli, te da se priroda uništava u ime turizma. Već sada je aerodrom Vlora, koji će se uskoro otvoriti na jugu zemlje, izazvao kontroverze zbog svoje blizine zaštićenom području. Istovremeno, preusmjeravanje vode iz unutrašnjosti u obalne resorte kako bi se zadovoljila potražnja razbjesnilo je aktiviste i lokalne stanovnike, pokrenuvši prosvjede.

"Pohlepa je zamijenila razum"

"Pohlepa je zamijenila razumno planiranje - i, što se toga tiče, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini", rekao je Alfred Lela, glasnogovornik opozicione Demokratske stranke.

Ljubitelji uzbuđenja još uvijek mogu pronaći manje razvijene dijelove Albanije za istraživanje, ali dani jeftinijih putovanja u zemlju uglavnom su prošlost. Prosječna potrošnja po posjetitelju porasla je 20 posto iz godine u godinu u 2024., a turisti su te godine potrošili 5 milijardi eura u zemlji. Stručnjaci i poduzeća tvrde da veća potražnja znači veći pritisak na lance opskrbe i povećane troškove uvoza robe.

A kako troškovi rastu, lokalni stanovnici koji su nekad posjećivali plaže, sve su rjeđi posjetitelji. No, nisu samo više cijene ono što ljude zabrinjava.

"Smeće postaje veliki, veliki problem svugdje. Nijedna općina ne može pratiti tempo ili provoditi recikliranje", rekao je Arben Kola, turistički vodič i ekološki aktivist.

Nekoliko Facebook grupa posvećenih turizmu u Albaniji sadrži objave posjetitelja koji se žale na smeće uz ceste ili obale, zajedno s tugaljivim komentarima o gradnji i visokim cijenama.

Albanija je nekad bila "nešto divlje - samo kampiranje, mladost, zabava i priroda", rekla je Jushi, novinarka. "Sada je kao Monako. Nema mjesta za lokalne stanovnike", zaključuje Politico.