Dvadeset šest zemalja spremno je učestvovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih garancija za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita država saveznica Kijeva.

"Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku", rekao je Macron novinarima, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Elizejskoj palači u Parizu.

Francuski predsjednik nije rekao koje su to zemlje ponudile svoje trupe, ali zna se da su Francuska i Velika Britanija među njima.

Emmanuel Macron (Foto: Ludovic Marin/Afp)

Macron je rekao da su on, kolege evropski lideri i ukrajinski predsjednik održali poziv s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihovog samita i da će američki doprinos planiranim garancijama biti finaliziran u nadolazećim danima.

Tokom poziva s liderima "koalicije voljnih", Trump je rekao da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu koja, kako kaže, pomaže Moskvi u finansiranju rata protiv Ukrajine, rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Volodimir Zelenski i Emmanuel Macron (Foto: Ludovic Marin/Afp)

"Predsjednik je također naglasio da evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog finansiranja ruskih ratnih poduhvata“, rekao je zvaničnik.

Posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff sastao se s visokim francuskim, britanskim, njemačkim, talijanskim i ukrajinskim diplomatima uoči samita, a onda i nakratko prisustvovao otvaranju.

Nakon što je prošli mjesec prostro crveni tepih pred ruskim predsjednikom na Aljasci, Donald Trump u srijedu je optužio Putina za zavjeru s Kinom i Sjevernom Korejom nakon što su lideri triju zemalja u Pekingu priredili demonstraciju jedinstva na raskošnoj komemoraciji završetka Drugog svjetskog rata.

Putin je u srijedu rekao Kijevu da postoji mogućnost okončanja rata u Ukrajini pregovorima "ako prevlada zdrav razum" što je opcija koju, kako kaže, preferira.

Ruski je predsjednik također isključio raspoređivanje trupa iz zemalja NATO-a u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma. No glavni sekretar NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove prigovore.

"Zašto nas zanima što Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena zemlja“, rekao je na konferenciji u Pragu prije pridruživanja pariškom samitu putem video veze.

"Rusija s ovim nema nikakve veze", rekao je. "Mislim da stvarno moramo prestati Putina prikazivati ​​kao vrlo moćnog."

Njemačka oprezna, Italija i Poljska neće slati vojnike

Njemačka je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obavezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uslovi mira, objavio je glasnogovornik vlade u četvrtak, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon virtualnog susreta "koalicije voljnih" objavio je da je 26 država spremno biti dio međunarodnih snaga u sklopu sigurnosnih garancija Kijevu nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom. Sastanku je prisustvovalo 35 lidera država.

"Njemačka će o vojnom angažmanu odlučiti u dogledno vrijeme, kad će biti jasan okvir dogovora”, rekao je kasnije glasnogovornik njemačke vlade.

"To se odnosi na vrstu i opseg američkog angažmana kao i rezultat procesa pregovora, između ostalog”.

Friedrich Merz (Foto: Ralf Hirschberger/Afp)

Kancelar Friedrich Merz signalizirao je da je Njemačka spremna učestvovati u mirovnoj misiji u Ukrajinu, no u odnosu na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera oprezniji je u davanju obećanja o slanju vojnika.

Merz naglašava da bi to zahtijevalo i potvrdu u Bundestagu, što bi se moglo pokazati izazovnim, prenosi Reuters.

Italija je pak u četvrtak jasno odbacila da će slati svoje trupe u Ukrajinu. Vlada premijerke Giorgie Meloni saopćenjem je izrazila "nespremnost Italije da pošalje vojnike" u ratom pogođenu zemlju, pa dodala da bi Rim mogao pomoći inicijativi podrškom u obuci i nadzoru, izvan ukrajinskih granica.

Meloni, koja je uoči virtualnog sastanka "koalicije" razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, smatra da je za "pravedan i trajan mir" u Ukrajini potrebno zadržavanje "kolektivnog pritiska na Rusiju", što uključuje sankcije, te "čvrste i vjerodostojne sigurnosne garancije" s obje strane Atlantika, prenosi France Presse.

Giorgia Meloni (Foto: Domenico Cippitelli/Nurphoto Via Afp)

Poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka je rekao da Poljska također ne planira slati trupe u Ukrajinu, čak ni nakon završetka rata.

Kako je naveo, Poljska, kao najveće čvorište gdje se organizira pomoć za Ukrajinu, odgovorna je za logistiku.

"To je zadatak od dovoljne, da ne kažemo od izuzetne važnosti", naglasio je Tusk i dodao da ovaj oblik poljskog prisustva "svi prihvaćaju".

Hrvatska je također dio ‘koalicije voljnih‘, no Vlada je u nekoliko navrata naglasila da ne postoji opcija da Hrvatska šalje svoje vojnike u Ukrajinu.

EK: Postoji odlučnost ukrajinske snage učiniti neprobojnima za agresore

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u četvrtak nakon sastanka tzv. "koalicije voljnih" da postoji odlučnost ukrajinske vojne snage učiniti toliko jakima da postanu “čelični dikobraz neprobavljiv za sadašnje i buduće agresore”.

“Moramo Ukrajinu pretvoriti u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore. To znači stalne oružane snage koje su snažne, dobro opremljene i moderne”, izjavila je von der Leyen, dodajući da je današnji sastanak donio konkretne rezultate.

Ona je kazala da je 26 država na sastanku "koalicije voljnih" izrazilo spremnost rasporediti svoje snage u Ukrajini u slučaju prekida vatre.

Glavna tema sastanka održanog u Parizu, na kojem je veći dio učesnika učestvovalo video-vezom, bila su sigurnosne garancije za Ukrajinu.

Von der Leyen je rekla da su prva i najjača linija sigurnosnih snaga snažne ukrajinske oružane snage.

Drugi sloj sigurnosnih jamstava su snage za uvjeravanje, uključujući podršku SAD-a, rekla je predsjednica Komisije.

“Danas se 26 zemalja obvezalo na takve snage za uvjeravanje, u kontekstu prekida vatre ili mirovnog sporazuma, 26 zemalja spremno je rasporediti snage na kopnu, u zraku ili na moru”, rekla je von der Leyen, ne navodeći o kojim je zemljama riječ.