Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je izvještaj „O situaciji s veličanjem nacizma, širenjem neonacizma i drugih praksi koje doprinose eskalaciji modernih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije“. U ovom dokumentu Rusi su se bavili situacijom u nizu država širom svijeta, a među kojima je i BiH.

U poprilično opširnom izvještaju, koji je analizirao  Fokus , teško je ne primjetiti namjeru da se BiH prikaže kao država pokrovitelj nacizma ili neonacizma, pri čemu se, “ljaga” uglavnom baca na predstavnike vlasti ili druge autoritete koji dolaze iz dva naroda, bošnjačkog i hrvatskog.

Kritikovan i Konaković

S druge strane vlasti RS-a i njihovi politički predstavnici u BiH prikazuju se u pozitivnom svjetlu u kontekstu nastojanja da se suzbiju nacističke ili neonacističke tendencije.

Tako se navodi da BiH u Generalnoj skupštini nije glasala za rusku rezoluciju pod nazivom “Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije”.

„Ova odluka o glasanju protiv rezolucije donesena je pod utjecajem bošnjačkog šefa Ministarstva vanjskih poslova BiH bez koordinacije s predstavnicima drugih konstitutivnih naroda u vladi zemlje, kako je propisano zakonom“, ističe se u izvještaju.

U izvještaju se osim Elmedina Konakovića, u negativnom svjetlu spominju u poglavaru Islamske zajednice u BIH Husein ef. Kavazović, zatim gradonačelnik Mostara Mario Kordić, dok se Milorad Dodik, Željka Cvijanović ili Nenad Stvandić spominju kao dužnosnici koji su imali snažne reakcije na određene devijacije kojima se, prema ocjeni u izvještaju, potiče na mržnju.

Također, navode da „BiH po drugi put nije bila među supotpisnicima Zajedničke izjave koju je nekoliko delegacija dalo u OESS-u 8. svibnja 2025. godine povodom 80. godišnjice pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu, iako se njen stalni predstavnik prethodnih godina pridružio sličnim dokumentima“.

Naglašavaju odlučujući doprinos srpske nacije borbi protiv nacizma

Tvrde da lokalni Srbi obilježavaju žrtve koncentracionih logora marionetske fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH, 1941.-1945.) i naglašavaju odlučujući doprinos srpske nacije borbi protiv nacizma. S druge strane potcrtavaju da Hrvati imaju tendenciju da potcjenjuju broj srpskih i jevrejskih žrtava tijekom rata, dok istodobno naglašavaju potrebu da se sjećaju svih Hrvata koji su izgubili živote, kako partizanskih boraca, tako i pristalica NDH. 

Ruska vlast se u izvještaju hvali da“ razvija suradnju s Republikom Srpskom u borbi protiv veličanja fašizma i falsificiranja povijesti“. S druge strane kritikuju što se „FBiH na sceni trudi da se zataškaju nacistički kolaboracionisti“, a koji se, kako tvrde, odvijaju uz prećutno odobravanje lokalnih političkih elita.

O utakmici BIH – Ukrajina

Tako navode da su u Sarajevu preimenovane ulice koje sada nose nazive po Mustafi Busuladžiću, Asafu Serdareviću i Fuadu Čurčiću, kako navode, ideolozima panislamističkog pokreta “Mladi muslimani”, kao i Sulejmanu Pačarizu – komandantu jedinice Nezavisne Hrvatske tokom okupacije Sarajeva itd.

Kao primjer podsticanja na mržnju na temelju etničke pripadnosti autori izvještaja navode događanja od 21. ožujka 2024. godine tijekom nogometnih utakmica između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Ukrajine u Zenici. 

„Tom prilikom, ukrajinski navijači su istakli transparentno sa antiruskim i antisrpskim sadržajem, optužujući Ujedinjene nacije za neaktivnost kako u Srebrenici 1995. godine, tako i trenutno u Ukrajini“, kaže se u izvještaju.