Francoisu Bayrouu, četvrtom francuskom premijeru u tri godine, prijeti gotovo siguran poraz na današnjem glasanju o povjerenju, što za drugu najveću ekonomiju europodručja predstavlja još veću političku neizvjesnost.

Pad vlade će vjerovatno pogoršati paralizu Francuske u ključnom trenutku za Evropu koja traži jedinstvo suočena s ruskim ratom protiv Ukrajine, sve dominantnijom Kinom i trgovinskim napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zbrka također ugrožava sposobnost države da obuzda svoj dug dok joj istovremeno prijeti pad kreditnog rejtinga.

Francuska se suočava s akutnim pritiskom da svoje finansije dovede u red, pri čemu joj je prošlogodšnji deficit bio gotovo dvostruko veći od limita Evropske unije koji iznosi tri posto BDP-a. Francuski javni dug je prošle godine iznosio 113,9 posto BDP-a.

Glasanje o povjerenju je zakazano za ponedjeljak poslijepodne.

Unatoč nizu razgovora i medijskih nastupa otkako je 25. augusta zatražio glasanje o povjerenju usred napete rasprave o zakonu o budžetu, čini se da Bayrou tokom vikenda nije uspio osigurati većinu.

Opozicioni lideri iz svih krajeva političkog spektra su jasno rekli da ga neće podržati. "Vlada će pasti", rekao je Jean-Luc Melenchon, vodeća ličnost ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), a slično su govorili i drugi političari ljevice i desnice.

U slučaju da parlament izglasa nepovjerenje Bayrouu, predsjednik Emmanuel Macron će vjerovatno ponovo morati tražiti šefa vlade kojem će poći za rukom da parlament usvoji budžet, manje od godinu dana otkako je smijenjen Bayrouov konzervativni prethodnik Michel Barnier.

Macron je kao i prošle godine isključio mogućnost raspuštanja parlamenta. Francuska je u političkoj krizi otkako je Macron 2024. raspisao prijevremene izbore koji su doveli do parlamenta u kojem nijedna stranka nema jasnu većinu.