BOGATA EVROPSKA DRŽAVA U VELIKIM PROBLEMIMA: Djeca odustaju od škole, bolovanja rastu, zdravstvo slabi...

Iako je Norveška uspjela ono što druge resursno bogate zemlje nisu, pretvoriti prihode u dugoročnu imovinu, pitanje je hoće li preveliko oslanjanje na fond dugoročno postati slabost.

  • Evropa

  • Prije 3h  Prije 2h

  • 0

Norveška, najveći zapadnoevropski proizvođač nafte i plina i dom najvećeg državnog fonda na svijetu, našla se na izborima pred pitanjem: je li njeno bogatstvo postalo teret? Bestseller knjiga "Zemlja koja je postala prebogata" otvorila je raspravu o tome koristi li Oslo pametno svoje naftne prihode ili ih rasipa na projekte koji probijaju rokove i proračune.

Primjeri su brojni. Od brodskog tunela od 700 miliona dolara do obnove parlamenta i propalog informatičkog sistema u zdravstvu. Kritičari tvrde da je problem sistemski: Norveška se, kako je rekao bivši šef fonda, pretvorila iz “naftne države u državu fonda”, s mentalitetom da se svaka rupa može zakrpati milijardama iz državne blagajne.

Najglasnija u napadima bila je liderka populističke Stranke napretka Sylvi Listhaug, koja je tokom kampanje isticala da zemlja samo “baca novac na probleme”. Podsjećala je da Norvežani plaćaju jedne od najviših poreza u OECD-u, a opet ne dobivaju bolje usluge od susjednih nordijskih država, prenosi Financial Times.

Analitičari priznaju da zabrinutost postoji. Rezultati norveških škola slabiji su nego u Estoniji, zdravstveni sistem ima niz teškoća, a administracija je troma i skupa.

Državni ulagački fond, koji danas raspolaže s više od 2 biliona eura, dugo se smatrao simbolom norveškog uspjeha. Zemlja je izbjegla tzv. “nizozemsku bolest” i pretvorila naftne prihode u finansijsku sigurnost. No godišnje povlačenje sredstava iz fonda stalno raste i sada doseže četvrtinu državnog proračuna. Unatoč bogatstvu, Norveška se suočava s padom produktivnosti, rekordnim troškovima bolovanja i invalidskih naknada te visokom stopom odustajanja od srednje škole.

“Opasnost je u samozadovoljstvu, u vjeri da će nas fond uvijek spasiti. To jednostavno nije istina”, upozorava aktualni ministar financija Jens Stoltenberg. Na desnom spektru bivša premijerka Erna Solberg dodaje da Norveška ima iste probleme konkurentnosti kao i ostatak Europe, ali ih prekriva prihodima iz fonda. “Osjećaj hitnosti jednostavno je manji jer uvijek možemo posegnuti za imovinom fonda”, rekla je.

U kampanji se istaknulo i pitanje poreza na bogatstvo. Oko 500 milionera posljednjih je godina preselilo u Švicarsku, što opozicija koristi kao argument da se porez smanji ili ukine. Fond se našao i u središtu političkih rasprava zbog ulaganja u Izrael, a manji partneri mogli bi tražiti povlačenje tih investicija i smjenu uprave.

Rezultati izbora

Na kraju, Norvežani su u ponedjeljak izabrali kontinuitet. Manjinska vlada premijera Jonasa Gahra Størea osvojila je drugi mandat, dok je njegov Laburistički blok s četiri lijevo orijentirane stranke osigurao 87 zastupničkih mjesta, dva više od potrebne većine. Ipak, i populistička desnica ima razloga za zadovoljstvo. Stranka napretka ostvarila je najbolji rezultat u svojoj povijesti i time učvrstila položaj najjače opozicione snage.

imageJonas Gahr Stoere (Foto: Ole Berg-rusten/Afp)

Iako je Norveška uspjela ono što druge resursno bogate zemlje nisu, pretvoriti prihode u dugoročnu imovinu, pitanje je hoće li preveliko oslanjanje na fond dugoročno postati slabost.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...