Mrlje snimljene prošle godine na jednoj stijeni Marsa najjasniji su dokaz da je na Crvenom planetu nekada postojao drevni život, izvijestila je NASA. Prošle godine, rover Perseverance američke svemirske agencije otkrio je zahrđale tragove na drevnom suhom koritu rijeke koja je tekla u krater Jezero, smješten sjeverno od Marsova ekvatora, piše Telegraph.

Naučnici su od početka vjerovali da su šarene mrlje mogle nastati od mikroba, ali su godinu dana istraživali jesu li ipak mogle nastati na drugačiji način.

Sada vjeruju da su došli “najbliže moguće otkriću drevnog života na Marsu“. Naučni tim je svoja saznanja objavio u časopisu Nature, no ističu kako su potrebna daljnja istraživanja.

Leopardove mrlje

Fotografije visoke rezolucije otkrile su prepoznatljiv uzorak minerala raspoređenih u tzv. reakcijske fronte, odnosno tačke kontakta u kojima se odvijaju hemijske i fizičke reakcije, dajući izgled leopardovih mrlja. Mrlje su imale potpis dvaju minerala bogatih željezom: vivianita, koji se često nalazi u sedimentima, tresetištima i oko raspadajuće organske tvari, te greigita, koji proizvodi mikrobni život na Zemlji.

NASA je objavila da su tragove mogli “izlučiti” drevni mikrobi koji su koristili organski ugljik, sumpor i fosfor u stijeni kao izvor energije.

“Prije godinu dana smo mislili da smo pronašli znakove mikrobnog života na površini Marsa i predložili smo našim prijateljima naučnicima da to testiraju”, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu poslijepodne Sean Duffy, vršitelj dužnosti administratora NASA-e.

Nema drugog pojašnjenja

Naučnici su se vratili nakon godinu dana i rekli da ne mogu pronaći drugo objašnjenje, rekao je Duffy, pa nastavlja kako bi ovo mogao biti najjasniji znak života koji smo ikada pronašli na Marsu: “Nevjerovatno uzbudljivo”.

Ledeni, suhi i beživotni krater Jezero koji je dobio ime po općini u Bosni i Hecegovini je negostoljubiva pustinja. Ipak, prije 3,7 milijardi godina bila je puna vode i naučnici već dugo vjeruju da je u njoj mogao postojati život.

Fotografije snimljene svemirskim letjelicama u orbiti pokazale su da područje nalikuje riječnim deltama na Zemlji, gdje se slojevi sedimenta talože u obliku lepeze dok se rijeka ulijeva u jezero. Danas je pun ogromnih stijena koje su nošene bijesnim drevnim strujama i sadrži slojeve gline sitnog zrna i muljevitog kamena koji su savršeni za očuvanje tragova drevnog života.

"Nevjerovatno otkriće"

Novo ispitivanje pokazuje da je život možda bio prisutan na Marsu u isto vrijeme kada je započeo na Zemlji.

Nicky Fox, britanska naučnica i saradnica NASA-inog Direktorata za znanstvene misije, smatra da je riječ o “nevjerovatnom otkriću“.

“Danas je zaista uzbudljiv dan. Ovo otkriće je najbliže što smo došli otkriću drevnog života na Marsu. Naša galaksija ima raspon od 100 milijardi svjetlosnih godina, a unutar 10 svjetlosnih godina od Zemlje postoji najmanje 400 poznatih planeta, što znači da postoji mogućnost, neki bi čak rekli i vjerovatnost, života izvan Zemlje, uključujući možda čak i složeni inteligentni život”, pojasnila je pa dodala:

“Danas vam zaista pokazujemo kako smo korak bliže odgovoru na jedno od najdubljih pitanja čovječanstva: jesmo li zaista sami u svemiru?“

Otkriće na zagonetnoj stijeni

Perseverance je sletio u februaru 2021. na područje koje su naučnici odabrali jer je nalikovalo riječnim deltama na Zemlji. Tragovi su uočeni kada je rover istraživao Cheyava Falls, zagonetnu stijenu u obliku vrha strijele dimenzija 90×60 centimetara u posebnoj formaciji nazvanoj Blistavi Anđeo (“Bright Angel”).

NASA je saopćila da potencijalno postoje načini za stvaranje tragova bez života, poput jakog zagrijavanja stijena, ali da nema dokaza da se to dogodilo u tom području.

“Moramo vratiti uzorak kući na Zemlju kako bismo mogli donijeti konačnu odluku”, zaključio je Dr. Hurowitz. Očekuje se da će misija Mars Sample Return, koju NASA provodi s Europskom svemirskom agencijom, donijeti uzorak krajem 2030-ih.

Kredibilitet otkrića

“Astrobiološke tvrdnje, posebno one vezane za potencijalno otkriće prošlog izvanzemaljskog života, zahtijevaju izvanredne dokaze“, rekla je Katie Stack Morgan, naučnica projekta Perseverance u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji.

Pojasnila je kako je objava recenzije ovako značajnog otkrića u naučnoj publikaciji ključan korak u naučnom procesu jer osigurava “rigoroznost, kredibilitet i značaj” rezultat istraživanja.