Vlada Republike Hrvatske je odlučila ozbiljnije potaknuti povratak Hrvata u BiH čiji se udio u ukupnom stanovništvu ozbiljno smanjio, a prema procjenama demografa do 2030. mogao bi pasti na svega 200.000, piše Jutarnji list.

Vlada Hrvatske već godinama izdvaja novac za povratak Hrvata u BiH. Jutarnji list kaže da je iz ugla Vlade Hrvatske ovaj problem postao ogroman, jer se broj Hrvata rapidno smanjuje što naravno ima i političku dimenziju.

Program pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u BiH koji je do sada bio reguliran uredbom "seli" se u zakon, a izdašnije su i podrške, piše ovaj list.

Ove je godine za povratak Hrvata u BiH osigurano 4,7 miliona eura, od čega su 4,2 mil. eura predviđena za podrške, a 500.000 eura za dodjelu građevinskog materijala za oko 50 porodičnih kuća.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u BiH su bila 760.852 Hrvata, a prema popisu iz 2013. godine, 571.000 pripadnika hrvatskog naroda, no procjene Katoličke crkve od prije nekoliko godina govore da ih stvarno u BiH ne živi više od 450.000.

"Od početka provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u BiH (provodi se od 2001., a od 2014. do danas je na snazi Uredba o postupku i uvjetima ostvarivanja pomoći) do danas obnovljeno je 3100 porodičnih kuća dodjelom građevinskog materijala u vrijednosti od 33 miliona eura. Osim toga, dodijeljene su 604 potpore jedinicama lokalne samouprave, fizičkim i pravnim osobama iz BiH ukupne vrijednosti 13,3 miliona eura", rekli su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Bačić.

Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji je upravo u saborskoj proceduri i prolazi prvo čitanje, poticanje i povratak Hrvata u BiH jasnije je definirano i dobilo je podlogu u novom zakonu.

Prema dostupnim podacima, na prostoru Republike Srpske prije Domovinskoga rata živjelo je gotovo 220.000 Hrvata, a sada se njihov broj svodi na svega 8 hiljada. Prema popisu stanovništva iz 1991. u Banjoj Luci živjelo je gotovo 30.000 Hrvata, a sada oko 5000. Na području Dervente, Bosanskog Broda, Odžaka, Bosanskog Šamca, Orašja, dijelova Modriče, Gradačca i Brčkog do velikosrpska agresije živjelo je oko 127.000 Hrvata, a njihov povratak na ta područja vrlo je skroman. Najviše prognanih i izbjeglih Hrvata završilo je u Hrvatskoj.

Zbrinjavanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji iz nekog razloga žele nastaviti život u zemlji svojih djedova, ali nemaju gdje stanovati provodilo bi se davanjem u najam stambenih jedinica u državnom vlasništvu.