Strateški napadi na rusku naftnu industriju je “najučinkovitija stvar koju Ukrajina može učiniti“ kako bi naštetila ruskoj ratnoj mašineriji. Ipak, to neće slomiti rusku vojsku i neće zaustaviti rat, ocijenio je za Euronews ruski ekonomist Vladislav Inozemcev, koji je i direktor moskovskog Centra za istraživanje postindustrijskih društava, neprofitnog think tanka.

Ukrajina je u četvrtak preko noći pogodila jednu od najvećih ruskih rafinerija nafte i petrokemijskih postrojenja u Republici Baškiriji, udaljenoj 1300 kilometara od linije fronta u Ukrajini. Ukrajinske specijalne snage istodobno su gađale rafineriju nafte u ruskoj regiji Volgograd.

Rafinerija Volgograd udaljena je oko 450 kilometara od prve crte te igra ključnu ulogu u opskrbi ruske vojske gorivom. Radi se o najvećem proizvođaču naftnih derivata u Južnom saveznom okrugu Rusije koji godišnje prerađuje 15,7 miliona metričkih tona sirove nafte, što čini 5,6 posto ukupnog rafinerijskog kapaciteta zemlje.

Nestašica benzina širom Rusije

U proteklih mjeseci i pol dana Ukrajina je intenzivirala precizne napade na rusku naftnu industriju, zbog čega su rafinerije morale obustaviti rad, a čak je došlo do nestašice benzina na nacionalnoj razini.

Upravo zbog ukrajinskih napada zatvorena su postrojenja koja čine najmanje 17 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prema izračunima Reutersa. Izvoz nafte čini oko trećinu ruskog saveznog budžeta, zbog čega je ključni izvor finansiranja rata u Ukrajini.

Gađanje moskovske naftne infrastrukture bio je logičan sljedeći korak za Kijev, pri čemu ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski tvrdi da upravo ovakve “sankcije najbrže djeluju“.

Ozbiljne posljedice

Prema riječima Inozemceva, razaranje naftnih rafinerija ima znatno veći utjecaj nego, naprimjer, uništavanje pogona za proizvodnju dronova. Pojašnjava kako nije potrebno puno vremena za postavljanje ili popravak tvornice dronova, jer se uglavnom radi o velikoj montažnoj zgradi u kojoj se “komponente isporučuju, sastavljaju, provjeravaju i testiraju“.

“Recimo da dron pogodi takvu tvornicu. Trebalo bi tri dana da se sve obnovi. Ali ako pogodi rafineriju nafte – posljedice su puno ozbiljnije, gorjela bi sedmicama“, rekao je za Euronews.

“S druge strane, oprema za rafinerije nafte nije samo skupa, već je i gotovo nezamjenjiva, s obzirom na sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi. Radi se zapravo o europskoj i američkoj opremi. Teško ju je zamijeniti kineskom opremom“, objasnio je.

Svi osjete problem s benzinom

Nadalje, ukrajinski napadi na velike naftne rafinerije uzrokuju značajan pad proizvodnje, uključujući i benzin.

“Pad proizvodnje benzina od 10 posto predstavlja očiti deficit za privredu u cjelini, dok pad dizela od 30 posto nema takav učinak. Drugačije je s benzinom. Svi govore o problemima s benzinom, a stvorili su ga upravo Ukrajinci”, istaknuo je Inozemcev.

Benzinske postaje su ostale bez goriva u više ruskih regija, vozači čekaju u dugim redovima, a zvaničnici pribjegavaju ograničenoj prodaji ili potpunoj obustavi. Nestašica se širi i na centralne regije Rusije jer cijene goriva lete u nebo do rekordnih brojki. “Ukrajinci su pogodili u sridu novom taktikom”, poručio je.

Inozemcev tvrdi da su nastali veliki poremećaji u opskrbi jer se povećao broj automobila u Rusiji. “Praktički svi imaju automobil”, pojasnio je. Prema njegovim riječima, tri su situacije koje će običnim Rusima strašno zasmetati: nedostatak benzina, zatvaranje zračnih luka i prekid internetskih usluga.

Može li Moskva popraviti stvar?

Rusija ostaje drugi najveći izvoznik nafte na svijetu, ali sezonski rast potražnje i kontinuirani napadi dronova u Ukrajini uzrokovali su velike probleme naftnoj industriji Rusije. Kako bi ublažila nestašicu, Rusija je zaustavila izvoz benzina. Potpuna zabrana je proglašena do 30. septembra te djelomična zabrana koja utječe na trgovce i posrednike do 31. listopada.

Rusima očito treba dugoročno rješenje, a Inozemcev pojašnjava da se u Rusiji već počelo pričati o stvaranju sustava raketne obrane i zaštite od dronova u blizini pogona, što bi bilo vrlo skupo. Prihodi od nafte i plina činili su između trećine i polovice ukupnih prihoda koji su se slijevali u ruski budžet u zadnjem desetljeću, zbog čega je taj sektor najvažniji izvor finansiranja vlade.

U ovom trenutku ruska vlada navodno razmatra povećanje stope PDV-a kako bi održala proračunski deficit pod kontrolom i sačuvala svoje rezerve. Prema riječima Inozemceva, ruska privreda je pogođena, ali ruski rat u Ukrajini u ovoj fazi neće trpjeti posljedice.

Unatoč pooštravanju zapadnih sankcija zbog rata Moskve u Ukrajini, ruska je ekonomija nastavila rasti. Ipak, očekuje se da će se rast BDP-a usporiti, pri čemu ostaje inflacija od 8 posto u zemlji u kojoj veliki dio radne snage i 40 posto prihoda odlaze na obranu i sigurnost.

Raste nezadovoljstvo u Rusiji

“To znači da zapravo ulazimo u stanje u kojem ćemo, najvjerovatnije, imati nulti rast u nadolazećim godinama, ali istovremeno će uvijek biti dovoljno sredstava za rat“, rekao je Inozemcev, dodajući da ukrajinski napadi na rusku naftnu industriju imaju dublji učinak.

Ruski ekonomist pojašnjava da ukrajinski napadi više nisu lokalne prirode nego se događaju širom cijele Rusije. “Građani počinju shvaćati da nešto nije u redu i da vlada ne može ništa učiniti po tom pitanju”, rekao je.

Prema njegovom uvjerenju, moguće je da će doći do poskupljenja troškova prijevoza i nezadovoljstva među stanovništvom.

“To će od vlade zahtijevati prebacivanje resursa iz jedne regije u drugu, ali Putin zbog toga nije zabrinut. On je siguran da će se za godinu ili dvije Zapad i Ukrajina raspasti. Želi nastaviti ratovati”, zaključio je Inozemcev.