Bespravna gradnja u Hrvatskoj uskoro će postati kazneno djelo, čime država želi stati na kraj uništavanju prostora, poručio je hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Najavljujući novi Zakon o priuštivom stanovanju, Bačić je objasnio kako se otvara i posljednja mogućnost za legalizaciju objekata sagrađenih do 21. juna 2011. godine, za koje zahtjev ranije nije podnesen, piše HRT.

Ministar je pojasnio kako je rok za prijavu bespravne gradnje istekao, no utvrđeno je da dio vlasnika nije podnio zahtjev, što im danas stvara probleme, primjerice kod obavljanja djelatnosti. "Izmjenom zakona ukinut ćemo rok za prijavu tih zgrada, ali svi oni koji su nakon toga gradili bespravno, prema ovom zakonu ne mogu legalizirati i mi ćemo te objekte rušiti", naglasio je Bačić.

Dodao je kako se ne radi o velikim prihodima za državu te da, dok je 2011. bilo 900.000 zahtjeva za legalizaciju, sada očekuje i do deset puta manji broj.

Bespravna gradnja kao kazneno djelo

Na kritike da država istovremeno daje priliku bespravnim graditeljima i namjerava ih kazneno goniti, Bačić odgovara da se radi o različitim kategorijama. "Svjesni činjenice da je u Hrvatskoj malo građevinskih inspektora, mogućnost nadzora i zaustavljanja bespravne gradnje dali smo komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave.

Sada idemo korak dalje, tako što ćemo bespravnu gradnju proglasiti kaznenim djelom novom izmjenom Kaznenog zakona", kazao je. Najavio je i razvoj aplikacije temeljene na satelitskim snimkama koja će detektirati svaku promjenu u prostoru, a koja bi trebala biti u primjeni tijekom 2027. godine. "Tako ćemo biti učinkovitiji. Najlakše je zaustaviti bespravnu gradnju u startu", poručio je.

Program Statileo i zaštićeni najmoprimci

Osvrnuo se i na program Statileo, koji su predstavnici umirovljenika i udruga stanara tražili da se ukine zbog navodne protuustavnosti. Bačić je podsjetio da je država bila dužna riješiti nepravdu prema vlasnicima stanova kojima je imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. "Izradili smo novi zakon i on je prošao test ustavnosti.

Mislimo da smo našli balans između zaštite prava na dom i zaštite prava, ustavnog prava vlasništva bivših vlasnika", rekao je.

Ministarstvo je zaprimilo 1300 zahtjeva, a riješeno je oko 200 predmeta. U planu je izgradnja novih stanova u Splitu i Zagrebu te obnova postojećih državnih stanova kako bi se zbrinuli zaštićeni najmoprimci. Oni će moći useliti u državne stanove ili ih otkupiti uz popust, a kao opcija nudi se i jednokratna isplata.

Povrat poreza i cijene na tržištu

Govoreći o mjerama za kupovinu prve nekretnine, Bačić je otkrio da je u tri mjeseca zaprimljeno 1830 zahtjeva za povrat poreza, a za 830 obrađenih isplaćeno je oko 7 miliona eura. Prosječna dob podnositelja je 32 godine, a prosječna veličina stana 66 kvadrata. Na temelju tih podataka, iznio je i službenu statistiku o cijenama.

"Sada imamo evidenciju prosječne cijene stana u Hrvatskoj i ona nije toliko visoka kao što čujemo ovih dana. Iz egzaktnih, točnih, ugovorenih podataka u ovoj godini vidimo da je prosječna cijena stana u Hrvatskoj 2285 eura plus PDV, a u Zagrebu 2487 eura plus PDV", zaključio je Bačić.

Zanimljivo je da su cijene kvadrata u susjednoj Hrvatskoj u prosjeku nešto niže od 4.500 KM, dok se u Bosni i Hercegovini cijene stanova kreću od 5.000 do 8.000 KM, u Banjoj Luci i sarajevu.

(SB)