Sve više Amerikanaca smatra da SAD idu u pogrešnom smjeru pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja.

Nezadovoljstvo nije prisutno samo među demokratama i neovisnima, nego se sve snažnije pojavljuje i među republikanskom bazom, prenosi Newsweek.

Anketa Verasighta iz septembra pokazala je da samo 28 posto odraslih Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u "pravom smjeru", dok 60 posto smatra da ide "u krivom".

Još 12 posto ispitanih reklo je da nije sigurno. U augustu je omjer bio 33 prema 57 posto, prenosi novinska agencija Patria.

Gallup bilježi isti trend – samo 29 posto građana zadovoljno je stanjem u zemlji, što je najniži nivo otkako je Trump u januaru preuzeo dužnost.

Tokom ljeta zadovoljstvo se kretalo između 31 i 33 posto, a u maju je dosegnulo vrhunac od 38 posto.

Iako je nakon Trumpove inauguracije optimizam među republikancima bio u porastu, posljednji rezultati pokazuju da povjerenje u vlastitu stranku počinje slabiti.

Gallupovo istraživanje bilježi najveći pad upravo među republikancima: zadovoljstvo je u septembru palo na 68 posto, dok je u augustu iznosilo 76 posto. Kod neovisnih birača ostaje na 23 posto, a kod demokrata na samo 1 posto.

AP-NORC navodi da je udio republikanaca koji vjeruju da zemlja ide u krivom smjeru skočio sa 29 u junu na 51 posto u septembru. Među mlađim republikancima, ispod 45 godina, taj je broj narastao za 30 postotnih bodova – na 61 posto.

Dio analitičara taj rast nezadovoljstva povezuje s atentatom na konzervativnog aktivistu Charlieja Kirka 10. septembra, događajem koji je, čini se, uzdrmao republikance i pojačao sumnje u stabilnost zemlje.

Prema anketi Quinnipiaca, čak 79 posto birača smatra da su SAD u političkoj krizi. Tako misli 93 posto demokrata, 84 posto neovisnih i 60 posto republikanaca.

Gallup pokazuje da je nakon atentata naglo porastao broj Amerikanaca koji kriminal i nasilje vide kao glavni problem zemlje – s 3 posto u augustu na 8 posto u septembru, što je najviše u posljednjih pet godina.

Zabrinutost zbog nacionalnog jedinstva također se udvostručila, sa 5 na 10 posto, najviše od napada na Capitol 6. januara.

Istraživanje YouGova otkriva da 59 posto Amerikanaca političko nasilje smatra "vrlo velikim problemom". Tako misli 58 posto demokrata, 54 posto neovisnih i 67 posto republikanaca.

Republikanci su na ubistvo Kirka reagovali gotovo jednoglasno – s ogorčenjem i tugom. Trump je nazvao njegovu smrt "mračnim trenutkom za Ameriku", opisao ga kao "iznimnu osobu" i posthumno mu dodijelio Predsjedničku medalju slobode.

Na komemoraciji u Arizoni proglasio ga je "mučenikom američke slobode" i okrivio "radikalnu ljevicu" za stvaranje klime neprijateljstva koja je dovela do pucnjave.

Senatski čelnik John Thune i senator Mike Lee istakli su Kirkov uticaj na konzervativni pokret i upozorili na sve opasniju političku klimu. Potpredsjednik JD Vance poručio je da se ubistvo mora posmatrati kao dio šire kulturne borbe.

Peter Loge, direktor Projekta za etiku u političkoj komunikaciji na Univerzitetu George Washington rekao je za Newsweek da upravo takva retorika podstiče osjećaj nezadovoljstva među građanima.

"Jedan od razloga zašto toliko birača misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru jeste to što im predsjednik stalno govori da je sve loše."

"Najglasniji konzervativni glasovi ponavljaju da je Amerika slomljena i da su svi koji se s njima ne slažu neprijatelji. Nije čudo da i republikanci počinju misliti da ništa ne funkcioniše."

"Većina birača želi da stvari funkcionišu. Ako zaključe da ne funkcionišu, smjenjuju one koji su na vlasti. Ako predsjednik i njegovi saveznici govore da ništa ne radi kako treba, birači bi mogli povjerovati i na izborima poslati republikance kući", rekao je Loge.

Slično upozorava i analitičar Matt McDermott.

"Rezultati su ozbiljno upozorenje za Trumpa. Čak i unutar njegove baze raste nelagoda oko smjera zemlje – ne samo zbog ekonomije, nego i zbog političkog nasilja i nestabilnosti. To nije ono što su birači, čak ni oni koji su ga podržali, očekivali", rekao je McDermott.