Mađarska je prije desetak godina slovila za zemlju s najvećim ekonomskim rastom u Evropskoj uniji. Danas se nalazi na samom začelju, dok narod osiromašuje, a politička elita sve više bogati. Viktor Orban i njegov krug postali su simbol “mađarske dinastije”, o čemu svjedoči i dokumentarac Dinastija, koji je početkom godine izazvao veliku pozornost.

Prije deset godina Mađarska je bila priča o uspjehu. Ekonomski pokazatelji smještali su je među zemlje EU s najvećim rastom. No, danas se situacija dramatično promijenila. Prema podacima Evropske komisije i OECD-a, mađarska ekonomija bilježi jedan od najslabijih rezultata u cijeloj Uniji. Inflacija je među najvišima u Evropi, dok prosječne plate ne prate rast troškova života.

Poseban udarac stigao je početkom 2024. kada je Bruxelles suspendovao isplatu evropskih sredstava u vrijednosti od nekoliko milijardi eura zbog odbijanja Budimpešte da provede nužne reforme u pravosuđu i borbi protiv korupcije.

Narod siromaši, elita se bogati

Dok se većina Mađara bori s rastućim cijenama hrane, stanovanja i energenata, krug oko premijera Viktora Orbana sve je imućniji. Istraživački portali godinama ukazuju na model po kojemu tvrtke povezane s Orbanovom obitelji i najbližim suradnicima ostvaruju milionske poslove s državom.

Sam Orban ima daleko najveću premijersku platu u Evropskoj uniji – bruto 16.000 eura mjesečno. Njegov zet István Tiborcz, kroz poslovanje u sektoru energetike i nekretnina, postao je 11. najbogatiji čovjek u zemlji. Orbanov otac Győző Bálint Orban, vlasnik građevinskih i rudarskih preduzeća, također ubire milijarde kroz unosne poslove.

Ova koncentracija političke i ekonomske moći dokumentirana je u filmu Dinastija, objavljenom u februaru 2024. godine. Producent je neovisna istraživačka platforma Direkt36, a dokumentarac je ubrzo postao hit u Mađarskoj. Film detaljno prikazuje kako se Orbanova obitelj i uži krug bogate dok zemlja tone u ekonomsku krizu.

“Dinastija” koja drži vlast u rukama

Prema riječima autora dokumentarca, Orban je izgradio sustav u kojemu “država radi za obitelj, a ne obitelj za državu”. To je izazvalo ogorčenje među građanima, koji sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo i prosvjeduju protiv politike vladajuće stranke Fidesz.

Prema podacima Eurostata za 2024., Mađarska je pala na samo dno Evropske unije kada je riječ o stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC) po stanovniku – dosegla je tek 72 posto prosjeka EU.

Glavni razlog tome je visoka inflacija koja već godinama opterećuje mađarsku ekonomiju. Tijekom 2023. inflacija je bila najviša u cijeloj Uniji i u jednom trenutku dosegla 25,2 posto. Iako se u međuvremenu smirila, godišnja stopa u septembru 2025. i dalje je iznosila 4,2 posto, što je znatno iznad prosjeka EU od 2,4 posto.

Foto: Screenshot/YouTube

Ekonomija nije jedini problem

Uz ekonomske probleme, dodatnu nestabilnost stvara i otvoreni sukob između premijera Viktora Orbana i guvernera Mađarske narodne banke Györgya Matolcsyja. Matolcsy je više puta javno kritizirao vladu, optužujući je da populističkim mjerama “gura zemlju prema finansijskoj krizi”.

Mađarska je uz to i jedina članica EU koja održava bliske odnose s Vladimirom Putinom unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu. Orban često osporava zajedničke evropske sankcije i blokira pakete pomoći Kijevu, što ga redovito dovodi u sukob s Bruxellesom.

Iako Orban svoju politiku opravdava zaštitom nacionalnih interesa, posljedice su sve veća izolacija Mađarske unutar Unije i slabije perspektive za izlazak iz krize. Pitanje je hoće li to postati presudno na parlamentarnim izborima 2026., gdje mu ozbiljan izazov predstavlja Peter Magyar, čija je stranka Tisza prema anketama već prestigla Fidesz.

Mađarska se danas suočava s ozbiljnim izazovima – od odlaska mladih stručnjaka u inostranstvo, preko urušavanja javnih usluga, do sve veće izolacije u EU. I dok Bruxelles drži milijarde eura pod ključem, građani postavljaju pitanje: može li se zemlja izvući iz krize dok Orban i njegova “dinastija” učvršćuju svoj položaj?