Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori često izaziva političke tenzije, ali u stvarnom životu građanima stvara konkretne probleme.

Prema zakonu Crne Gore iz 2008. godine, državljanstvo se stiče porijeklom, rođenjem na teritoriji države ili prijemom. Ipak, i danas značajan broj stanovnika Crne Gore nema crnogorsko državljanstvo iako decenijama žive i rade u ovoj državi.

Dvojno državljanstvo u Crnoj Gori dozvoljeno je isključivo ukoliko je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Zbog toga brojni građani ispaštaju.

"Prije svega je problem u onima koji su na vlasti i u njihovoj nezainteresovanosti kada je riječ o tom pitanju. Da je vlast zainteresovana za sudbinu i probleme malog čovjeka, to pitanje bi bilo vrlo lako i efikasno riješeno", smatra politički analitičar Aleksandar Ćuković.

Srđan Petković je izbjeglica iz Sarajeva. U Crnoj Gori boravi duže od tri decenije, ali nema crnogorsko državljanstvo. Pravo na crnogorsko državljanstvo nema jer ne želi da se odrekne bosanskohercegovačkog.

"Možda bismo po nekim zakonima imali pravo na državljanstvo, ali bismo se morali odreći državljanstva u zemlji odakle smo došli, a to je već proces koji bi trajao možda godinu ili dvije. Zbog rodbinskih i prijateljskih odnosa, otac mi je sahranjen u Hercegovini, trebalo bi da putujemo i onda bismo imali prekid oko toga", rekao je Petković.

Zašto se pitanje ne rješava?

Crnogorska politička scena po pitanju dvojnog državljanstva jasno je podijeljena. Dio vladajuće većine je za, a dio neodlučan. Opozicija je oštro protiv jer tvrdi da bi to moglo dovesti do političkog inženjeringa.

"Nemamo mogućnost da to bude riješeno jer nekome nije u interesu. Dolazi do ovakvih problema, a na kraju strada običan građanin. Ne može da ostvaruje elementarna prava, ne može da rješava pitanja koja se tiču njegove svakodnevice. Prosto, trpi on i njegova porodica, a zapravo oni koji vrše vlast okreću glavu zbog raznih interesa oko takvih problema", rekao je Ćuković.

Neposedovanje crnogorskog državljanstva stanovnicima stvara ozbiljne probleme. Ne mogu da se zaposle u državnim institucijama, ne mogu da apliciraju za stambene kredite, nemaju zdravstveno osiguranje.

"Tu je najveći problem, po mom mišljenju, a mogli bi se svi složiti, oko izbora", rekao je Srđan Petković.

Za analitičara Ćukovića, priča o izbornom inženjeringu samo je politički marketing.

"S obzirom na to da je Crna Gora politički raspolućeno društvo, to može izgledati kao problem. Ali u suštini, oni koji plaše građane Crne Gore tom pričom jesu isti oni koji su u protekle tri decenije plašili građane ugroženošću i raznim varijantama. Tako da mislim da ta priča više ne pije vodu", rekao je.

Građani koji ne mogu da ostvare pravo na dvojno državljanstvo smatraju da ih država Crna Gora diskriminiše. Ovo pitanje nije samo problem kada su u pitanju građani koji se izjašnjavaju kao Srbi. Veliki broj potomaka crnogorskih iseljenika, uprkos porijeklu, nema pravo na crnogorsko državljanstvo.

Prevazilaženje narativa

Mitar Šušić iz Nove srpske demokratije rekao je za Euronews Srbija da je važno razumjeti da je vlast u Crnoj Gori trenutno prilično heterogena struktura i da u njoj učestvuju partije koje imaju svoje programe i programske ciljeve i koje sarađuju na osnovu onoga što je najmanji zajednički sadržalac.

"Nažalost, u ovom trenutku se tema dvojnog državljanstva nije našla među tim najmanjim zajedničkim sadržaocima", naveo je Šušić.

Naglašava da je stav njegove stranke po tom pitanju veoma jasan i da se nada da će i ostali partneri koji participiraju u crnogorskoj vlasti u skorije vrijeme shvatiti da moraju da se prevaziđu narativi koje je kreirao DPS težeći da sačuva svoje privilegije i pseudoelitističku matricu kojom je kreirao Crnu Goru u prethodnom periodu.

Kaže da je potrebno nadići tu matricu i shvatiti da je pitanje državljanstva za brojne građane mnogo više od toga kako je DPS gledao na to.

"A to je strah od nekog izbornog inženjeringa i neke promjene u nacionalnom biću Crne Gore, a prije svega strah od gubitka sopstvenih privilegija jer su oni zapravo državu i naciju i ideologiju shvatali samo kao platformu za servisiranje privatnih interesa", rekao je Šušić.