Donedavni predsjednik RS, entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik (SNSD), intenzivno provodi lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem pridobivanja podrške određenih političkih i lobističkih struktura povezanih s Trumpovom administracijom, u funkciji realizacije dugoročnog plana secesije RS od Bosne i Hercegovine.

Prema pisanju IFIMES-a, Dodikova strategija osmišljena je kao višefazni proces, koji ima za cilj stvaranje tzv. „Južne Osetije“ na Balkanu – kvazi-državnog entiteta pod direktnim ili indirektnim utjecajem Rusije, uključujući politički, obavještajni i potencijalno vojni aspekt. U završnoj fazi ovog plana predviđa se uspostava ruskih vojnih baza na teritoriji RS. Takav razvoj događaja imao bi dalekosežne posljedice po regionalnu stabilnost, dodatno komplicirajući osjetljive odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i ozbiljno ugrožavajući sigurnosne interese SAD-a i EU u jugoistočnoj Evropi.

IFIMES-ovi stručnjaci ocjenjuju da ove aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a i NATO saveza. U tom kontekstu, međunarodna zajednica, posebno transatlantski partneri, trebali bi razmotriti hitan i koordiniran odgovor u cilju prevencije destabilizacije regiona, uključujući diplomatske pritiske, pojačano vojno i obavještajno prisustvo i sankcijske mehanizme.

Korupcijski i pravni rizici u Dodikovom lobiranju

Lobiranje Milorada Dodika u SAD-u nije ograničeno samo na politički utjecaj. IFIMES upozorava na potencijalne korupcijske rizike koji prate ove aktivnosti, uključujući sumnjive finansijske transakcije, angažman posrednika povezanih s interesnim grupama koje su predmet prethodnih istraga američkih vlasti, te moguće pokušaje prikrivenog utjecaja na američku administraciju. Takve aktivnosti mogu otvoriti nove istrage u Vašingtonu, uključujući sumnje na kršenje međunarodnih sankcija i nezakonite oblike političkog lobiranja.

U svjetlu navedenih okolnosti, IFIMES preporučuje kontinuirano praćenje razvoja događaja, izradu procjena rizika za transatlantske sigurnosne interese te informiranje relevantnih međunarodnih institucija kako bi se pravovremeno reagiralo na potencijalno destabilizirajuće scenarije u jugoistočnoj Evropi.

Provjera imovine i integriteta članova VSTV-a – izazovi za RS

Sistem provjere imovine i integriteta članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine ostaje jedno od centralnih pitanja koje izaziva pažnju domaće i međunarodne javnosti. Ova institucija, kao ključni stub pravosudnog sistema, ima presudnu ulogu u osiguranju kredibiliteta, nezavisnosti i profesionalnog integriteta pravosuđa. Međutim, trenutna implementacija sistema provjere pokazuje ozbiljne nedostatke, koji ugrožavaju povjerenje građana i međunarodnih partnera.

IFIMES naglašava da članovi VSTV-a moraju biti podvrgnuti istim standardima provjere imovine i integriteta kao sudije i tužioci. Sistem provjere imovine mora biti operativan i nezavisan, a ne formalna procedura. Samo redovne, sveobuhvatne i dosljedno sankcionirane provjere mogu garantirati stvarnu odgovornost i očuvati profesionalni integritet članova VSTV-a.

Transparentnost je ključna za povjerenje javnosti. Javno objavljivanje izjava o imovini i izvještaja o provjerama mora biti zakonski obavezno i ne smije zavisiti od saglasnosti pojedinaca, uz zaštitu privatnosti.

Praktična primjena sistema provjere imovine otkriva značajne slabosti i političke pritiske koji se prikrivaju kao „unutrašnja regulacija“ pravosudnog sistema. IFIMES posebno upozorava da sistem provjere imovine ne smije biti zloupotrijebljen za selektivnu odgovornost ili političke ciljeve, već mora služiti jačanju integriteta i nezavisnosti pravosuđa.

Posebnu pažnju IFIMES posvećuje spornom izboru direktorice Sekretarijata VSTV-a, Ivane Zovko-Planinić, čiji je izbor bio obilježen sukobom interesa i prisutnošću stranačkog utjecaja HDZBiH. Transparency International u BiH upozorio je na potencijalnu pristranost i sukob interesa prilikom njenog imenovanja. IFIMES smatra da je neophodno sprovesti novi, transparentan i meritokratski postupak izbora.

Krivični postupak protiv advokatice Vasvije Vidović

Slučaj advokatice Vasvije Vidović iz Sarajeva pokazuje ozbiljne slabosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i direktno se povezuje s profesionalnom nezavisnošću advokata. Pripadnici SIPA-e lišili su slobode predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca bez zakonski propisanog pretresa, a advokatica Vidović je, postupajući u svojstvu branioca, odbila predati predmet koji nije imao pravni osnov za oduzimanje.

Međunarodni standardi i Zakon o krivičnom postupku BiH jasno propisuju da advokat nije dužan predati predmet svog klijenta čak i kada postoji sudska naredba. IFIMES naglašava da u postupku protiv Vidović nije bilo protupravnosti, te da presuda i kvalifikacija djela predstavljaju proizvoljnu interpretaciju zakona.

Podršku Vidović izrazile su međunarodne organizacije poput Njemačkog udruženja advokata i pravnika (DAV) i Vijeća advokatskih komora i advokatskih društava Evrope (CCBE). Advokatica je kroz svoj profesionalni rad dokumentirala dokaze o ratnim zločinima, uključujući predmete Ahmići i Srebrenica, zbog čega je i dobitnica priznanja udruženja žrtava rata.

IFIMES preporučuje:

- Uspostavu nezavisnog mehanizma za zaštitu prava advokata u BiH u skladu s evropskim standardima;

- Potpuno usklađivanje Zakona o krivičnom postupku i drugih propisa sa evropskim standardima;

- Uvođenje međunarodnog monitoringa u postupke sa sumnjom na politički ili institucionalni pritisak.

- Slučaj advokatice Vasvije Vidović ostaje simbol borbe za profesionalnu nezavisnost advokata i stvarnu vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.