Terorističke organizacije poput Hamasa primaju novac iz Njemačke, a donacije prikupljaju putem društvenih mreža. Međutim, pravno dokazati da donatori doista financiraju terorizam iznimno je komplicirano, pokazuje jedno istraživanje, piše DW.

"Daj svoje bogatstvo džihadu" – ovako islamisti u Siriji pozivaju na donacije u objavama na društvenim mrežama. Od pristaša u Njemačkoj traže novac, primjerice za kupnju oružja. U jednoj od objava navodi se da automatska puška AK-74 (Kalašnjikov) košta 1000 eura, a spremnik za streljivo 50 eura.

Bivša pripadnica takozvane Islamske države Chloe u jednom intervjuu ispričala je da su žene u IS-u u Siriji zadužene za prikupljanje novca za terorističke aktivnosti. "Na internetu regrutiraju druge žene kako bi pomogle u prikupljanju sredstava. Mislim da su vrlo motivirane i da nisu bezopasne", rekla je.

Osumnjičena iz Münchena

Prema istraživanju za dokumentarni film "Njemački novac za teror", radikalizirane žene povezane s Islamskom državom uspjele su posljednjih godina pobjeći iz kurdskih kampova na sjeveru Sirije uz financijsku potporu iz inozemstva.

Istražitelji vjeruju da žena iz Münchena, Elif Ö., ima središnju ulogu u tom sustavu. Navodno je 2015. godine, kao šesnaestogodišnjakinja, otputovala u Siriju i sada koordinira prikupljanje novca za žene pripadnice IS-a.

Njemački su sudovi već osudili nekoliko pomagača koji su navodno u njezino ime prikupljali donacije – prema procjenama, najmanje 40.000 eura. Istražitelji vjeruju da je Elif Ö. još uvijek u Siriji, no njezino stajalište o optužbama ostaje nepoznato. Novinari su je pokušali kontaktirati putem Telegram kanala koji sigurnosne službe povezuju s njom, ali su operateri poručili da "nisu imali kontakt".

Pravni izazovi

Osobe koje doniraju novac terorističkim organizacijama teško je kazneno goniti. To pokazuje slučaj sedam muškaraca osumnjičenih za slanje novca Islamskoj državi. Prema Njemačkom saveznom tužiteljstvu, iako su optuženi slali sredstva IS-u, nitko od njih nije osuđen za financiranje terorizma, jer je potrebno dokazati da je donacija iskorištena za konkretan kazneni čin.

Stručnjak za terorizam Hans-Jakob Schindler iz organizacije Counter Extremism Project kaže da takav pristup ozbiljno otežava rad istražiteljima:
"Praktički morate dokazati da je određeni euro bio namijenjen za kalašnjikov, eksploziv ili pripremu napada. To je razina gluposti koju rijetko koji financijer terorizma iskazuje", izjavio je.

U slučaju iz Düsseldorfa tužitelji su se zato pozvali na kazneno djelo "potpore terorističkoj organizaciji", za koje nije važno na što je novac potrošen. No, da bi se osudilo za potporu, mora se dokazati da je novac zaista stigao do terorističke skupine.

Novi zakonski prijedlog

Njemačko ministarstvo pravosuđa sada planira kazneno goniti čak i pokušaj financiranja terorizma. U srpnju je objavljen nacrt zakona, no nije poznato kada će promjene stupiti na snagu.

Schindler smatra da bi Njemačka trebala potpuno ukinuti razliku između "potpore" i "financiranja" terorizma te se ugledati na SAD:
"Američki zakon kaže: ‘Nije važno čemu donirate novac.’ Ako pošaljete čak i komad žvakaće gume terorističkoj organizaciji s popisa, vi ste financijer terorizma. Kazna tada počinje s deset godina zatvora", pojašnjava.

Suđenje u Düsseldorfu protiv sedmorice optuženika završilo je s tri osuđujuće presude. Sud je utvrdio da su svi optuženi "pristaše Islamske države i da podržavaju njezine ciljeve", izjavio je predsjedavajući sudac Jan van Lessen prilikom objave presude 9. travnja ove godine.

Slučaj "Gaza Now"

Jedno od ključnih pitanja jest kako novac zapravo dolazi do terorista. Klasični bankovni transferi danas imaju manju ulogu – umjesto toga koristi se sustav hawala, prijenos novca izvan službenog bankarskog sustava.

Stručnjak za kriptovalute Jonathan Levin iz američke tvrtke Chainalysis potvrdio je da se sve više koriste digitalne metode plaćanja. To pokazuje slučaj austrijskog aktivista Mustafe A. iz Linza, koji je godinama putem svog Telegram kanala "Gaza Now" prikupljao donacije i objavljivao QR kodove za kripto-novčanike.

Prema podacima Chainalysisa, na taj je način prikupljeno nekoliko milijuna dolara, a dio novca završio je kod Hamasa. Mustafa A. je u telefonskom razgovoru krajem rujna porekao optužbe, no istraga je još u tijeku, a on se nalazi u pritvoru. Sjedinjene Države i Velika Britanija već su ga u ožujku 2024. stavile na svoje popise sankcija.