Ruska vojska počela je u svoje dugometne napade na Ukrajinu uključivati nove, jeftine bespilotne letjelice s ciljem otkrivanja protuzračne odbrane, snimanja štete i odvlačenja pažnje ukrajinskih odbrambenih sistema. Prema navodima ukrajinskih vojnih obavještajaca koje prenosi Forbes, Moskva na taj način pokušava poboljšati učinkovitost svojih sve učestalijih napada raketama i dronovima.

U posljednjih nekoliko sedmica Rusija je u najmanje pet napada upotrijebila dvije nove vrste bespilotnih letjelica, uključujući i onaj izveden prošlog četvrtka. Ti su dronovi izrađeni od jednostavnih i jeftinih materijala, poput pjenaste plastike i šperploče, što im omogućuje masovnu proizvodnju uz minimalne troškove. Jedan od modela ima kameru i SIM karticu ukrajinskog mobilnog operatera, pomoću koje ruska vojska u stvarnom vremenu prima snimke s bojišta.

"Oni pokušavaju otkriti gdje su naše mobilne jedinice i gdje se nalaze mitraljezi koji ih mogu uništiti, kao i pozicije naše protuzračne odbrane", izjavio je Andrij Černjak, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe. Prema njegovim riječima, novi tip dronova ne nosi eksploziv, ali izgleda gotovo identično napadačkim dronovima tipa Shahed, što otežava njihovo razlikovanje i omogućuje im da služe kao mamci.

Nova taktika

Ova inovacija, smatraju analitičari, pokazuje da Rusija nastoji prilagoditi svoju taktiku i uvesti nove tehnologije kako bi stekla prednost u iscrpljujućem ratu. Napadačke letjelice Shahed iranskog dizajna već su postale ključni dio ruskih zračnih kampanja otkako je počela invazija punog opsega u februaru 2022. godine. Istovremeno, Ukrajina uporno apelira na Zapad da joj osigura više protuzračne odbrane, osobito zbog pojačanih napada na elektroenergetsku infrastrukturu.

Novi izviđački dronovi, čija se cijena procjenjuje na oko 10.000 dolara po komadu, znatno su jeftiniji od projektila kojima ih Ukrajinci moraju obarati. Letjelice mogu doseći visinu od oko 1000 metara, čime ostaju izvan dometa lakog naoružanja, dok istovremeno tjeraju ukrajinsku vojsku da otkrije položaje svojih odbrambenih sistema. Time Rusija uspješno provodi "rat iscrpljivanja" i testira odbrambene reakcije Kijeva.

Rat u Ukrajini sve je više postao poligon za razvoj i testiranje bespilotnih sistema. Obje strane koriste dronove u gotovo svim aspektima ratovanja – od izviđanja i korekcije artiljerijske paljbe do izvođenja napada duboko na neprijateljskom teritoriju.

Dok Rusija tvrdi da su njezini zračni udari usmjereni na vojne ciljeve, Ukrajina upozorava da ruski napadi sve češće pogađaju civilne objekte i energetsku infrastrukturu, uzrokujući velike materijalne štete i civilne žrtve. Trenutno ruske snage drže oko 18 posto ukrajinskog teritorija, a borbe se protežu duž više od hiljadu kilometara bojišnice.

Ostali bez benzina? Bjelorusija pojačala izvoz

Istovremeno, bjeloruski izvoz benzina u Rusiju zabilježio je snažan rast tokom septembra, pokazuju podaci industrijskih izvora na koje se poziva Reuters. Isporuke su se, prema izvještaju, učetverostručile u odnosu na august, dok se Rusija suočava s ozbiljnim nestašicama goriva izazvanima ukrajinskim napadima dronovima na rafinerije i druge dijelove njezine energetske infrastrukture.

Zbog oštećenja ključnih postrojenja, nekoliko je ruskih regija posljednjih sedmica bilo prisiljeno ograničiti prodaju i potrošnju goriva, a vlasti su privremeno zamrznule cijene benzina kako bi spriječile daljnji rast troškova. Prema izvorima iz energetskog sektora, nestašice su najviše pogodile poljoprivrednike i prevoznike, dok su benzinske pumpe u nekim područjima uvele dnevne kvote.

Moskva je, kao odgovor na krizu, odlučila privremeno ograničiti izvoz benzina i dizela, pokušavajući stabilizirati opskrbu domaćeg tržišta. U tom kontekstu ponovno se okrenula Bjelorusiji, svom najbližem savezniku i dugogodišnjem partneru u energetskom sektoru. Sličan scenarij zabilježen je i prošle godine, kada je Bjelorusija povećala izvoz goriva u Rusiju tokom sličnog razdoblja nestašice.

Podaci pokazuju da su željezničke isporuke benzina iz bjeloruskih rafinerija na rusko tržište u septembru dosegle 49.000 metričkih tona, što odgovara oko 14.500 barela dnevno. Uz to, izvoz dizela iznosio je 33.000 tona. Povećanje isporuka dogodilo se u trenutku kada ruske rafinerije rade smanjenim kapacitetom zbog sve učestalijih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, koji su tokom ljeta pogodili više postrojenja u zapadnoj i središnjoj Rusiji.

Istovremeno je i tranzit bjeloruskog benzina namijenjen izvozu preko ruskih luka blago porastao – za oko jedan posto, na ukupno 140.000 tona. Bjelorusija već nekoliko godina koristi ruske morske luke za pretovar svojih naftnih proizvoda, zahvaljujući sporazumu o energetskoj saradnji koji su Moskva i Minsk potpisali 2021. godine. Taj aranžman omogućuje Bjelorusiji da izbjegne baltičke luke, koje su joj zatvorene zbog zapadnih sankcija.

Unatoč aktualnom porastu izvoza prema Rusiji, ukupna prerada nafte u bjeloruskim rafinerijama ove je godine u padu. Od januara do septembra pretovar goriva smanjen je za gotovo 40 posto u odnosu na prošlu godinu, na 1,17 miliona tona. Dvije glavne rafinerije, Naftan i Mozyr, imaju kapacitet od po 12 miliona tona godišnje, ali posljednjih godina rade s ograničenim opsegom, uglavnom zbog sankcija i smanjenog pristupa zapadnim tržištima.