Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, u svojstvu profesora, dr. Dragan Čović - inače lider HDZ-a BiH, održao je predavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru pod nazivom “30 godina nesavršenog dejtonskog putovanja”.

Paralelni sustav

Uoči predavanja Čović je naglasio da je Dejtonski sporazum donio mir, uz sve nesavršenosti koje ima. Smatra se da se moglo mnogo više, a da je Daytonom BiH, zbog strana koje su bile u pravom ratu i užasa koji su ostali nakon njega, dobila paralelni sistem.

- Dobili smo tako institut međunarodnih predstavnika u gotovo svim institucijama vlasti, od Ustavnog suda, pravosuđa, kao i savjetnika. Ja mislim da nema nijedne institucije na razini BiH koja nije imala savjetnike o fiskalnoj, monetarnoj i drugim politikama. S tim smo živjeli, a da ne govorimo o sigurnosnom aspektu. Nešto od toga se oslobodilo, međutim, i dalje imamo evo osmog visokog predstavnika BiH i više od 900 odluka kojima su pokušali objasniti što je duh Daytona, poručio je Čović.

Uvjeren je da je ispred BiH vrijeme u kojem će se pronaći rješenje, te da će budućnost biti evropska.

- Sad u 2025. ja bih rekao da smo pred vratima konsocijacijskog ambijenta uređenja BiH, federalizma, jer samo takva demokracija može dati heterogeno društvo koje mi jesmo da možemo postupiti svim integracijama, a ne samo EU. Mislim da je to put za BiH i da taj iskorak moramo napraviti. Okasnili smo 5-6 godina zbog unutarnjeg podrivanja, ako hoćete i svih odluka koje je neko u ime nas uvijek paralelno donosio, naglasio je Čović, osvrnuvši se i na pitanje državne imovine.

Ne bih volio nikad više da o nama netko odlučuje izvana zbog toga što nismo u stanju naći rješenja za BiH, poručio je Čović

Smatra da je danas zaustavljena investicija od 10 milijardi eura zbog toga “što ne možemo raspolagati onim što je naše”. Za Čovića rješenje hrvatskog pitanja leži u trajnom rješenju unutrašnjeg uređenja BiH.

- Hrvatski narod mora imati potpunu jednakopravnost unutar uređenja BiH, potpuno podjeli vlasti i legitimnog predstavljanja, što bi značilo da moramo pojednostaviti strukturu BiH u njenom funkcioniranju. To smo davno mogli pojednostaviti, da budemo učinkovitiji, da lakše otvorimo put ka Europi. Na tome radimo i ja se nadam da ćemo ovaj put uspjeti, istaknuo je predsjednik HNS-a BiH.

Smatramo da nam je, kada je riječ o europskom putu, ostalo malo da završimo, te da će se pokušati završiti potrebno do Nove godine. Kao osnovno izvorište svih problema u BiH vidi se pitanje jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.

- To mora biti ustavna kategorija, ne da vam neko daje, broji krvna zrnca, nego da to proističe iz svih zakona koji su dio pravne strukture BiH, istaknuo je Čović.

Govorio je, između ostalog, o demografskim, ekonomskim, tehnološkim, klimatskim i kulturnim promjenama. Naglasio je da se broj stanovnika na zemlji povećao za 2,5 milijardi u posljednjih 30 godina. Naglasio je i da su ekonomske promjene zavladale svijetom. Životni ciklus je osnovna vrijednost svega.

- Bojim se da su ti materijalni resursi mnogo lakše vidljivi, a ono nematerijalno mnogo teže razumijemo, iako su danas to ključni resursi i oko njih se vode najveće borbe, istaknuo je Čović.

Govorio je o proizvodnji energije, zamjenama termoelektrana, promjeni kulture. Govoreći o politici, podvukao je da našim okruženjem dominira politika.

- Ne možete zamisliti nijedan strateški upravljački proces u svojoj definiciji da na njegovom kraju nije politika kao pojam, istaknuo je Čović.

Govoreći o čvorištu političkih mreža, izdvojio je EU, te SAD, Kinu i Rusiju. Kroz 30 godina EU je dobila drugu dimenziju i danas ponovno teži proširenju. Za BiH je važno da bude do kraja dio tih integracijskih procesa. Čović je istaknuo da je Kina još prije 20 godina imala za cilj da bude prva tehnološka, ​​ekonomska i vojna sila u svijetu. A danas je 87 posto nuklearnog potencijala, prema podacima koje je iznio Čović, u rukama SAD-a i Rusije.

Za Čovića je slučaj Kovačević "najbolja ilustracija stanja u kojem čovjek koji je sebe prikazao kao žrtvu bude vrlo jasno razotkriven"

- Kada danas razgovaramo sa pozicija Dejtonsko-pariškog sporazuma, pogledajte promjene u samoj godini. Predstavnik američke administracije bio je jedna osoba i zagovarao jednu politiku, a sada dolazi druga osoba koja ima potpuno drugačiji stav o istom problemu sadržaja u BiH. Bez obzira na to da li se tiče jedne osobe, politike, naroda ili nekog drugog elementa. Danas ih zanima samo ekonomija. I naravno, sigurnost. Danas razgovaramo s istom administracijom, morali ste promijeniti ljude da bi se takav razgovor mogao voditi, a samo prije šest-sedam mjeseci ovdje ste bili u jednom osjećaju ratnog okruženja. Danas je to već stabilizirano. Prije par mjeseci imali smo uvjerenje da će se neko odcijepiti, da će se provesti referendum, danas se od toga odustaje, rekao je Čović.

Govorio je io broju stanovnika prema popisima iz 1991. i 2013, tzv. hrvatskoj republici Herceg-Bosni...

- Uvjeren sam da je bar 200 predstavnika hrvatskog naroda bilo sankcionirano kroz te pojedinačne ili zajedničke odluke, u vremenu 1999.-2000. Tada se procesuiralo sve za ratne zločine, prema procjeni, od Haaga do domaćih sudova. Posljedice tih presuda imamo i danas. Još neki naši ljudi su u zatvorima diljem svijeta, da ne govorim koliko je ljudi procesuirano da im se nitko nije ispričao kad su potpuno oslobođeni takve odgovornosti, poručio je Čović.

Naglasio je da su u biti svi oni koji nisu bili istomišljenici preuređenja BiH, bili su u poziciji da budu odstranjeni upravo odlukama visokih predstavnika.

Tri plodne grane

- Ključni problem BiH je taj element protektorata, podvukao je Čović.

Osvrnuo se i na šestu presudu Europskog suda za ljudska prava. BiH je uporedio sa maslinom, istakavši da je ona endemska, mitska, konsocijacijska. Poručio je da osim “tri plodne grane postoje i mnogo grana vodopija koje ne donose nikakva ploda”.

- Uvjeren sam da se vrijedi boriti za BiH, ljude za nju obrazovati, one koji će vrijedno oko nje raditi da bi ona dala plod, pa taman taj plod bio je tri različite vrste maslina. To je jedini put kojim vrlo jasno možemo pokazati da se nesavršenosti Dejtonskog sporazuma lagano privode kraju, naglasio je Čović.

Odgovarajući na pitanja studenata, istaknuo je da je ključno riješiti ustavno uređenje BiH, a Izborni zakon je samo dio toga.

- Nemamo tu dvotrećinsku koja nam treba za promjenu Ustava. Tražimo partnera za to, mislim da smo ga našli, da pažljivo radimo s tim partnerom, rekao je Čović.