Stanje u zdravstvenom sistemu nije dobro. Upozoravaju na to pacijenti, naročito onkološki koji moraju sami pronaći novac za lijekove. Upozoravaju i zdravstveni radnici, kadar nam odlazi, a onaj koji ostaje radi prekovremeno uz veliki pritisak. Korupcija i nepotizam cvjetaju.

Urušava li se zdravstveni sistem u BiH? Novca za onkološke pacijente nema. Odlukom federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja obustavljeno je sufinansiranje pruženih zdravstvenih usluga i nabavke lijekova iz Fonda solidarnosti, dok se ne osiguraju dovoljna finansijska sredstva. Da su već godinama kolateralna šteta nepronalaženja sistemskog rješenja u zdravstvenom sistemu svjesni su i onkološki pacijenti. Osuđeni da kako znaju i umiju pronalaze novac za svoje liječenje. 

"Žene prodaju sve. Skoro nam je članica prodala kuću da bi imala novac za terapiju. Kod nas situacija je generalno u državi što se tiče zdravstva i lijekova je horor, nemaš više izlaza. Ovo nije kukanje, ovo je posljednji vapaj, dajte nam pravo na dostojanstveno liječenje", ističe Imela Kašibović, Udruženje 'Renesansa'.

Osim nedostatka novca, prisutan je i nedostatak kadra. Zdravstveni radnici svakodnevno odlaze u inostranstvo. Tokom posljednjih 5 godina oko 1000 doktora medicine i 200 doktora specijalista napustilo je državu. No nisu više glavni razlozi loši uslovi rada i niske plate, već nepotizam i korupcija u BiH, navodi Senad Sadiković iz Sindikata zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo:

"Naš kadar ne želi više da trpi torturu tih stranaka, jer gdje god dođu, na bilo koji konkurs, predaju na bilo koju specijalizaciju, njima se traži članska karta. Pokazatelj je da u javno zdravstvenim ustanovama bukvalno vladaju stranke tako je javno rečeno, u našim javno zdravstvenim ustanovama prolaze predsjednici političkih stranaka, gdje bi trebalo da prolazi struka i kadar koji je edukovan za te stvari". 

Edukovan i iskusan kadar odlazi, pa mladima koji su još uvijek tu, nema ko prenijeti znanje. Prema podacima SZO, naša država rame uz rame sa Albanijom ima najmanje ljekara u odnosu na broj stanovnika. 

Procjenjuje se da BiH ima otprilike 160 ljekara na 100.000 stanovnika, dok je u EU 360. Manjak od 200 ljekara utiče i na kvalitet usluge. 

"Posljedica toga je da nam sav kadar ima izražen sindrom sagorijevanja, obavljaju više poslova istovremeno, usluge se čekaju duže nego što bi trebalo, a izloženi su često i napadima građana", ističe Jasmin Avdović, predsjednik Osnovne sindikalne organizacije JUDZKS.

Novim pravilnikom o radu Javne ustanove Dom zdravlja KS slijedi povećanje kadra za 378 novih radnika. Od toga, 358 zdravstveni radnici i saradnici, a 20 njih će biti zaposleno u administrativnim službama. U porodičnu službu stiže preko 100 novih izvršioca. Ipak, veći problem su manje sredine u BiH. 

"Mi imamo situaciju baš u medicinskom sektoru gdje imamo centre Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Mostar gdje svi hoće da rade i tu ćete vi teže doći do doktora. Međutim, u tim sredinama imate i najviše nezaposlenih takvih osoba, jer oni nisu spremni da odu iz Sarajeva u Travnik, Goražde, Bihać ili negdje gdje stvarno postoji mogućnost za zapošljavanje", naglašava Boris Pupić, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Zbog toga, ostaju na listama nezaposlenih i traže alternativu. Odlazak u privatni sektor ili odlazak van BiH. Uporedo, pacijenti i dalje na listi čekanja.