Nakon što su prošle sedmice SAD i Velika Britanija uvele sankcije ruskim energetskim gigantima Lukoilu i Rosneftu, Lukoil je objavio prodaju imovine izvan Rusije.

- Obavještavamo da zbog uvođenja restriktivnih mjera protiv kompanije i njezinih podružnica od strane nekih država, Lukoil najavljuje namjeru prodaje svoje međunarodne imovine. Započelo je razmatranje ponuda potencijalnih kupaca - priopćeno je iz sjedišta Lukoila u Moskvi. Budući da su mjerama Velike Britanije i SAD-a države na čijem se području nalazi imovina Lukoila dužne tu imovinu blokirati te je zabranjeno raspolaganje njome, Lukoil je poručio kako su ishodili potrebnu licencu ureda za provođenje sankcija pri američkom ministarstvu finansija OFAC-a.

- Prodaja imovine provodi se pod OFAC-ovom licencom za likvidaciju. Ako bude potrebno, kompanija planira podnijeti zahtjev za produženje licence kako bi se osiguralo nesmetano poslovanje njezine međunarodne imovine - pojašnjeno je iz Lukoila.
U Evropi Lukoil, osim matičnog tržišta, posluje i u Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Bjelorusiji, Moldaviji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Na našem tržištu imaju 44 benzinske crpke te su iza Ine i Petrola najveći maloprodajni lanac prodaje naftnih derivata.

Prisilna uprava

U većini pobrojanih zemalja Lukoil je razvio maloprodajnu mrežu benzinskih pumpi, a u Njemačkoj, Rumuniji i Bugarskoj ima i rafinerije i skladišta naftnih derivata. Njemačka je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, pribjegla uvođenju prisilne uprave u tamošnjoj podružnici Lukoila. Iz kojih će se sve zemalja Lukoil povući tek treba vidjeti, jer neke od spomenutih država, poput Srbije i Moldavije, nisu u Evropskoj uniji.

U prošloj godini Lukoil je na svim tržištima uprihodio 102 milijarde dolara uz dobit od 10,2 milijarde dolara. Dok su im prihodi lani rasli za 8,8 posto u odnosu na 2022., dobit je u promatranom razdoblju pala za 26,5 posto.

Na zaključak da bi se prodaja imovine Lukoila izvan Rusije mogla mjeriti u milijardama eura, upućuju i financijski rezultati hrvatske podružnice Lukoila u prošloj godini. Naime, Lukoil Croatia uprihodila je lani 339 miliona eura uz dobit od 6,1 milion eura. Veći broj benzinskih pumpi od mreže u Hrvatskoj Lukoil, među ostalim, ima u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji. Prodaja rafinerija i skladišta naftnih derivata izvan Rusije posebno je poglavlje kada je riječ o cijenama koje se mogu postići.

Zanimljivo je da do odluke Lukoila o napuštanju Evrope dolazi nakon što je Washington krajem prošle sedmice posjetio Kirill Dmitriev, čelnik ruskog investicijskog fonda (RDIF) i izaslanik Kremlja. Dmitriev je izjavio da je s američkim sugovornicima, među kojima je bio i Trumpov posebni izaslanik za Evropu Steve Witkoff, razgovarao o američko-ruskim gospodarskim odnosima. Ured OFAC-a nije objavio da je Lukoilu izdana licenca pomoću koje može pristupiti spomenutoj prodaji imovine.

(Jutarnji list)