Preporuka državama članicama o jednakim pravima interspolnih osoba (Preporuka CM/Rec(2025)7), koju je, početkom oktobra usvojio Komitet ministara Vijeća Evrope predstavljena je u Strasbourgu. 

Nakon što je 2010. godine Vijeće Evrope donijelo Preporuku (2010)5 kao prvi sveobuhvatni međunarodni pravni instrument posebno posvećen ljudskim pravima LGBT osoba, donošenje pomenute Preporuke 2025/7 predstavlja istorijsku prekretnicu za jednakost, dostojanstvo i ljudska prava interspolnih osoba u Evropi.

Preporuka pruža smjernice vladama zemalja članica Vijeća Evrope za donošenje zakona i politika koje zabranjuju medicinske intervencije nad interspolnim osobama, uključujući i novorođenčad i osiguravaju da se sve intervencije na interseksualnoj djeci odgode dok sama djeca ne budu mogla odlučiti.

Takođe se preporučuje osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, kao i sprečavanje nasilja, diskriminacije i
isključenosti interspolnih osoba u svim područjima života.

Tekst preporuke izradio je Komitet eksperata Vijeća Evrope u oblasti seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja i seksualnih karakteristika (ADI-SOGIESC) u čijem sastavu su i predstavnice/ci Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH.

Interspolne osobe su osobe čije spolne karakteristike, uključujući hromozome, gonade i genitalije, odstupaju od tipične, binarne podjele na muška i ženska tijela. U prošlosti, ove osobe su često nazivane “hermafroditima”, ali se ovaj termin smatra diskriminatornim i medicinski neispravnim.

Preporuka VE (2025)7 snažno rezonira sa strateškim ciljevima Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini kojeg je na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2022. godine sa ciljem da se Bosna i Hercegovina u oblasti prava LGBTI osoba približi evropskim standardima.

Usvojena Preporuka trebala bi pružiti inpuls tom procesu i provođenju obaveza u oblasti ljudskih prava koje Bosni i Hercegovini, kao zemlji-kandidatkinji, proističu iz procesa pristupanja Evropskoj uniji.