Ako "Akt o demokratiji i napretku zapadnog Balkana" prođe američki kongres i senat, sve potrebne odbore i na kraju dobije i amin predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene države će praktično donijeti zakon kojim se obavezuju da njihova vanjska politika ne zagovara razmjenu terotirija, secesije ili bilo kakav drugi vid prekrajanja granica po etničkim linijama između Kosova i Srbije ili bilo gdje drugdje na zapadnom Balkanu, kao ni, primjera radi, otcejpljenje bh, entiteta RS, piše Nova.rs.

To se navodi u odjeljku 11. pomenutog akta, naslovljenom kao "Odnosi između Kosova i Srbije".

U tom, pretposljednjem odjeljku prijedloga zakona, upućenog pred Kongres minule sedmice od strane predlagača kongresmena William Keatinga (demokrate iz Massachusettsa), najprije se konstatuje da je put ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine dogovoren 27. februara 2023. godine, uz podršku Evropske unije.

"Nova" politika Washingtona

Ovaj dogovor je, podsjećamo, u našoj javnosti imenovan kao takozvani Ohridski sporazum, i izazvao je dosta polemika, ne zbog svoje prirode nego zato što je predsjednik – inače glavni pregovarač u ovom slučaju – tvrdio da "ništa nije potpisao".

Kao što je ekspertska javnost i tvrdila, sporazum je, makar u agendi EU i SAD, validan i bez pomenutog potpisa.

U prijedlogu zakona navodi se i da bi Srbija i Kosovo trebalo da "naprave momentalni napredak u implementaciji" ovog sporazuma.

Kada se to dogodi, prijedlog zakona predlaže bilateralne razgovore Srbije i Kosova, konkretne inicijative za jačanje trgovine i investicija "u obje zemlje", i nastavak podrške Washingtona u cilju postizanja sveukupnog konačnog sporazuma.

Dio vezan za "crtanje granica" na Zapadnom Balkanu počinje riječima:

"Politika je vlade Sjedinjenih Američkih Država da neće sprovoditi bilo koju politiku koja zagovara razmjenu teritorija, otcjepljenje, ili bilo koju drugu formu prekrajanja granica po etničkim linijama na Zapadnom Balkanu kao sredstvo da se arbitriraju neslaganja između nacionalnih država u regionu."

U nastavku se navodi da će vlasti u SAD umjesto toga podržavati demokratije u ovim zemljama kao način da spriječe povratak etničkim sukobima koji su nekada karakterisali region.

Istraga ruskih i kineskih špijuna

Posljednji odjeljak zakonskog prijedloga bavi se isključivo ruskim i kineskim malignim uticajem, operacijama i kampanjama s tim ciljem, na Zapadnom Balkanu.

Tako je i naslovljen, a počinje zahtjevom da se u periodu ne dužem od 6 mjeseci (180 dana), državni sekretar, direktor DNI (nacionalne obavještajne službe) i rukovodioci ostalih državnih agencija, obavežu da sačine izvještaj upućen Kongresu a koji se tiče ruskih i kineskih malignih uticaja u regionu.

Akcije koje su pod lupom podrazumijevaju podrivanje demokratskih institucija, promovisanje političke nestabilnosti i ugrožavanje američkih i interesa NATO-a u našem regionu.

Prijedlog zakona potom detaljno propisuje kako bi trebalo da pomenuti izvještaj izgleda, te da bi u njemu morali da se nalaze sljedeći elementi: procjena ciljeva Rusije i Kine u pogledu malignih uticaja, aktivnosti State Departmenta u cilju suprotstavljanja tim uticajima, kao i listu u kojoj će biti identifikovana svaka mreža, entitet i pojedinac, koji podržava maligne kampanje, finansijski i operativno, a koje ograničavaju slobodu govora, stvaraju barijeru za pristup demokratskim procesima, uključujući slobodno glasanje na slobodnim i poštenim izborima.

Istovremeno, traži se i istraga o tome kako ti entitet i pojedinci sprovode svoje taktike, šta su do sada radili u tom pogledu, gdje su ih sprovodili, i koji su kapaciteti pojedinačnih država da se tim kampanjama suprotstave. Takvi izvještaji bili bi zavedeni kao "povjerljivi".

U fokus privreda i demokratija

Ova dva člana zakona, inače, zatvaraju Akt, koji je većim dijelom posvećen načinima da se intenzivira ekonomska saradnja SAD sa Zapadnim Balkanom, ali i animiranjem mladih, dodatnim impulsom u kulturnoj saradnji i razmjeni među državama, sajber sigurnosti.

U Aktu se, inače, konstatuje da su korupcija, pa i visoka politička korupcija, siromaštvo, emigracija mladih, kampanje lažnih vijesti i posebno osjetljivost tehnološke infrastrukture, bolne tačke regiona.

Naglašava se i zavisnost od ruskih energenata, goriva i prirodnog gasa, a posebno se osvrće na izborne neregularnosti iz decembra 2023. godine, koje je primijetila još Bidenova administracija.

Zato se zakonskim prijedlogom od SAD traži da: ohrabri povećanje trgovine i investicija na relaciji SAD – Zapadni Balkan; proširi pomoć u integraciji regiona i ojača ekonomska integracija, sa posebnim akcentom na žensko preduzetništvo i mlade preduzetnike; radi sa saveznicima i partnerima na tome da se unaprijede vladavina prava, diversifikacija energetike, ekonomske i demokratske reforme, i da se smanji siromaštvo u regionu.

Posebna stavka bavi se baš diversifikacijom energetske politike, smanjenjem zavisnosti od ruskih energenata, te tranziciji u pravcu zelene energije.

Ako "Akt o demokratiji i napretku Zapadnog Balkana" prođe američki Kongres i Senat, sve potrebne odbore i na kraju dobije i amin predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene Države će praktično donijeti zakon kojim se obavezuju da njihova vanjska politika ne zagovara razmjenu teritorija, secesije ili bilo kakav drugi vid prekrajanja granica po etničkim linijama između Kosova i Srbije ili bilo gdje drugdje na Zapadnom Balkanu, kao ni, primjera radi, otcjepljenje RS.