Glavni politički rival Viktora Orbána i čovjek za kojeg analitičari smatraju da bi mogao okončati njegovu dugogodišnju vladavinu na parlamentarnim izborima u aprilu sljedeće godine, poručio je da će napraviti potpuni zaokret u vanjskoj politici i ponovo približiti Mađarsku zapadnim saveznicima.

Péter Magyar, čija nova stranka Tisza ubjedljivo vodi u anketama, rekao je za Financial Times da bi, ukoliko postane premijer, njegova vlada poštovala međunarodne obaveze Mađarske — uključujući i pristupanje eurozoni.

Kritika Orbána i povratak Zapadu

Magyar je oštro kritikovao trenutnu vlast zbog odnosa prema ključnim međunarodnim partnerima.„Mi smo u EU i NATO-u. To su naši temeljni savezi koji određuju našu sigurnost i svakodnevni život. Trenutna vlada ne djeluje u skladu s tim“, poručio je.

Također je istakao Orbánovu bliskost s ruskim predsjednikom: „Viktor Orbán je najbliži saveznik Vladimira Putina u EU“, rekao je Magyar, dodajući da zbog toga Moskva ima „interes održati Orbána na vlasti“.

Orbán se više puta protivio zapadnim sankcijama nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, te je bio jedan od rijetkih zapadnih lidera koji se sastao s Putinom još prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Njegovo opstruiranje u EU podstaklo je Bruxelles da razmatra načine kako spriječiti da buduće članice postanu ruski „trojanski konji“.

Sporni dogovor s Washingtonom

Tokom nedavne posjete Washingtonu, Orbán je osigurao izuzeće Mađarske od američkih sankcija na uvoz ruske energije, koje stupaju na snagu 21. novembra — uprkos godinama pritiska evropskih i NATO saveznika da prekine zavisnost o ruskim energentima.

Zauzvrat, Mađarska se obavezala na kupovinu nuklearnog goriva, LNG-a i vojne tehnologije iz SAD-a u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara, uz dodatnu obavezu nabavke američke nuklearne tehnologije do 20 milijardi dolara.

Orbán je time, uz nastavak dotoka ruske nafte i plina, izbjegao potencijalnu energetsku krizu uoči izbora — što je Magyar oštro osudio, tvrdeći da je „prodao Mađarsku“.

„Putovanje u Washington nije bio mađarski uspjeh, već Orbánov lični bijeg. Orbán se potpuno povio... obavezujući se potrošiti milijarde u SAD-u u zamjenu za jednogodišnje izuzeće od sankcija.“

Optužbe za rusko miješanje

Magyar tvrdi da je njegova kampanja već na meti ruskog utjecaja. Prošle sedmice serveri njegove stranke Tisza našli su se pod napadom hakerske grupe za koju, kako kaže, postoje indikacije da potiče iz Rusije.

Također, ruska obavještajna služba (SVR) izdala je u augustu neobično saopćenje u kojem optužuje EU i Ukrajinu da s Magyarom planiraju svrgavanje Orbána.

Magyar je te optužbe nazvao „očiglednom dezinformacijom“ i dokazom da se „Vladimir Putin počeo miješati u kampanju“.

Glasnogovornik Evropske komisije rekao je da novinari trebaju „procijeniti vjerodostojnost SVR-a“, dok je glasnogovornica za vanjske poslove Anitta Hipper podsjetila da „Rusija ima historiju širenja dezinformacija“.

Ankete: Tisza u prednosti

Prema anketi koju je krajem oktobra provela agencija Závecz Research, Tisza ima podršku 48 posto birača, dok je Orbánov Fidesz na 37 posto. Slijede tri manje stranke blizu izbornog praga od 5 posto.
Ipak, anketari bliski vladajućoj strani tvrde da Fidesz još ima blagu prednost.

Oprezan stav prema Ukrajini

Ako preuzme vlast, Magyar kaže da bi njegov pristup Ukrajini bio usklađen sa zapadnim partnerima — priznanje da je Rusija agresor i zalaganje za hitan prekid vatre.

Međutim, kako bi se približio biračima skeptičnim prema Ukrajini, navodi da ne bi naglo mijenjao politiku vojne podrške Kijevu, niti radikalno prekidao veze s Rusijom.

Mađarska mora smanjiti energetsku zavisnost o Rusiji u narednih deset godina, kaže, ali bi uvoz ruskih energenata mogao i dalje biti opcija.

„To što prestajete ovisiti o nekome ne znači da više ne kupujete od njega.“

Magyar odbacuje tvrdnje da je „marioneta“ ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Najavio je i da bi zadržao neke sadašnje politike: podršku pravima etničkih Mađara u zapadnoj Ukrajini, neslanje oružja Kijevu i referendum o eventualnom članstvu Ukrajine u EU.

„Mađarski birači neće odlučivati o Zelenskom niti o Ukrajini, već o Viktoru Orbánu i Mađarskoj.“

Ekonomija: povratak euru

Na unutrašnjem planu, Magyar najavljuje da bi brzo oslobodio ekonomiju od Orbánovog kruga i popravio odnose s Bruxellesom kako bi deblokirao oko 20 milijardi eura zamrznutih EU sredstava.
Također bi oživio plan za pridruživanje eurozoni, koji je Orbán odbacio.

„Orbánove vlade nisu koristile, već zloupotrebljavale prednosti fiskalne nezavisnosti izvan eura.“

Kritikovao je „neortodoksne“ ekonomske poteze vlade, ukazujući na inflaciju od 4,3 posto, pad investicija i rastući javni dug.

Dodao je da bi se zaustavljanjem korupcije i rasipanja mogle osloboditi milijarde eura godišnje.

„Ako uspijemo dovesti rizične premije na mađarski dug na nivo Poljske — možda ne odmah, ali za godinu ili dvije — samo bi to smanjilo troškove servisiranja duga za 2 posto BDP-a.“