Evropska unija ima 27 država članica, a većina njih prošla je dugotrajan proces kroz koji sada prolazi i Bosna i Hercegovina, kao jedna od zemalja koja pretendira na članstvo u ovoj uniji. 

Proces ulaska u EU obično traje više godina, a za neke pretendente, kao što je Turska, čak i više decenija. Iako postoje određene stvari koje su različite, većina država koje su ušle u EU u prethodnih 25 godina pratile su identične korake.

Sve počinje SSP-om

Kao primjer "čistog" procesa pridruživanja često se uzima Estonija, mada je dobar primjer i Bosna i Hercegovina, iako naša zemlja još nije članica EU.

Estonija je svoj proces počela 1995. godine, kao što je BiH to uradila 2008. godine, s tim da je ugovor kojeg je potpisala Estonija nazvan "Evropski sporazum", dok je put BiH počeo sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Dok je estonski put nastavljen iste godine, kada je prihvaćena njihova kandidatura, BiH je čekala osam godina, odnosno do 2016. godine, da preda svoju kandidaturu, koja je prihvaćena tek 2022. godine.

Nakon što se zahtjev za kandidaturu prihvatio, građani BiH su još dvije godine čekali da dobiju zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o članstvu, koje je Evropska komisija formalno dala u martu 2024. godine.

Kako izgledaju pregovori?

Tu je BiH, barem zasad, stala, a prema primjerima drugih zemalja možemo vidjeti kako dalje ide proces EU integracija.

Prvo zemlja imenuje glavnog pregovarača, odnosno osobu koja će predvoditi tim koji će u narednih nekoliko godina biti tačka kontakta između Evropske komisije i zemlje koja pretenduje da bude dio Unije.

Kada se imenuje glavni pregovarač, što je u BiH i dalje proces koji traje, slijedi međuvladina konferencija, koja je svojevrsni formalni početak pregovora. Ovo je samo prva od mnogo međuvladinih konferencija koje će se organizovati tokom procesa pregovora.

Na prvoj međuvladinoj konferenciji se identifikuju poglavlja (chapter, engl.) koja zemlja može da otvori odmah na početku. Ukupno postoji 35 poglavlja, koja se generalno grupišu u šest različitih klastera.

Klasteri su: vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i vanjski odnosi.

Kada se sva poglavlja zatvore, slijedi referendum

U narednih nekoliko godina, i kroz nekoliko međuvladinih konferencija, zemlja pretendent za članstvo u EU otvara i zatvara individualna poglavlja. Kada se svih 35 poglavlja zatvori, glavni dio procesa pregovora je formalno završen.

Međutim, tu nije kraj pregovora, jer slijedi sastavljanje ugovora o članstvu, kojeg trebaju prihvatiti vlasti zemlje kandidata i glavna EU tijela.

Po finalizaciji i potpisivanju sporazuma, ostaju dvije prepreke za konačni kraj ovog procesa. Iako nije formalni dio procesa pristupanja EU, većina zemalja se odluči na provođenje referenduma gdje se građani izjašnjavaju o tome da li žele biti dio ove unije.

Ako odgovor bude potvrdan, ostaje još ratifikacija sporazuma u skladu s političkim sistemom u državama. U Bosni i Hercegovini, to znači kroz oba doma Parlamentarne skupštine, koji trebaju prihvatiti sporazum kako bi on stupio na snagu.

Također, sporazum moraju ratifikovati i sve države članice EU, što je proces koji može potrajati. Za Hrvatsku je, djelomično zbog neriješenih problema sa Slovenijom, taj proces trajao godinu i pol.

Kada se sporazum potpiše i uspješno ratifikuje u svim državama članicama i zemlji koja treba postati dio EU, tada Evropska unija dobija novu državu članicu.