Ustavni sud BiH počet će danas dvodnevno zasjedanje, a tokom kojeg će razmatrati nekoliko važnih tačaka koje bi mogle utjecati izgled trenutne političke slike. Posebno i RS.

Naime, na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda RS nalazi se nekoliko tačaka, a možda je i najzanimljivija ona o ustavnosti Vlade RS koju vodi Savo Minić.

Naime, Milorad Dodik je Minića imenovao za mandatara Vlade RS iako je već tad bio pravno razriješen funkcije predsjednika RS koji jedino ima pravo predložiti mandatara.

Dodik tada još uvijek nije priznavao presudu Suda BiH kojom mu je oduzet mandat, te je potpisao prijedlog Minića kao mandatara uprkos sudskoj presudi.

Time je kompletan izbor Vlade RS na čelu sa Minićem pravno upitan.

Minić je rano jutros na X-u objavio da se ‘nada pravdi’ kazavši da će RS u svakom sličaju imati spreman odgovor dodajući da se radi o ‘institucionalnom’ odgovoru.

"Uprkos svemu, želim da vjerujem u pravdu. Ako je i ne bude Republika Srpska ima institucionalni odgovor", naveo je Minić.

Na dnevom redu Ustavnog suda BiH je i zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. On je apelaciju uputio zbog ocjene ustavnosti Zaključaka povodom Informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Uobrazloženju zahtjeva, Bećirović ističe da usvojeni Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske od 22. avgusta 2025. godine krše Ustav BiH, njene zakone, brojne međunarodne sporazume i ne poštuju pravosnažne presude sudova Bosne i Hercegovine. Takođe, u Zahtjevu se ukazuje da Zaključci neustavno daju nalog institucijama, pravnim i fizičkim osobama u Republici Srpskoj da nastave s donošenjem neustavnih akata i drugim neustavnim i nezakonitim aktivnostima.

“Narodna skupština Republike Srpske nema pravo odbacivati pravosnažne presude i odluke Suda BiH, Centralne izborne komisije BiH, Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Nepoštivanje pravosnažnih presuda i odluka nadležnih organa vlasti predstavlja flagrantno kršenje Ustava BiH i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i Krivičnog zakona BiH”, navodio je Bećirović.

I treća važna tačka jeste apelacija Ivana Begića, koji je tražio da Ustavni sud preispita da li je bila ustavna odluka da se prijevremeni izbori u RS za predsjednika tog entiteta i to zbog toga što je CIK odlučio da se izbori provedu samo za predsjednika ispred srpskog naroda.

Begić smatra da su se izbori morali ponoviti i za predstavnike ostala dva konstitutivna naroda.

Dakle, radi se o tri odluke koje bi mogle promijeniti političku sliku RS, a posebno ona tačka koja se tiče ustavnosti Minićeve Vlade.