Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u petak je postao prvi njemački lider koji je posjetio Guernicu, baskijski grad uništen zračnim napadima tokom Španskog građanskog rata, u jednome od prvih savremenih zračnih bombardiranja civila.

Uz španskog kralja Felipea i regionalnog baskijskog predsjednika Imanola Pradalesa, Steinmeier je položio vijenac s njemačkom zastavom na groblju s mauzolejom sagrađenim 1973. za stotine žrtava bombardiranja.

Steinmeier, njegova supruga Elke Büdenbender i kralj Felipe rukovali su se prije svečanosti s dvije osobe koje su preživjele bombardiranje: Crucitom Etxabe i Mari Carmen Aguirre. Rođenim 1930. godine, dvjema ženama bilo je manje od sedam godina u vrijeme zračnih napada.

 "Jako mi je važno da mi, i namjerno se obraćam svojim sunarodnjacima u Njemačkoj, ne zaboravimo što se tada dogodilo. Zločin su počinili Nijemci", rekao je Frank-Walter Steinmeier.

Do posjete je došlo u trenutku kad krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) vodi u nacionalnim anketama i očekuje se da će ostvariti dobar rezultat na izborima sljedeće godine, što je otvorilo raspravu o granicama političke saradnje sa strankom.

Steinmeier, za koga se očekuje da se ne miješa u dnevnu stranačku politiku, uzburkao je javnost ovaj mjesec kada je upozorio na rastuću opasnost od desničarskih ekstremističkih snaga.

Hitlerova Kondor-legija bombardirala je historijski grad Guernicu 26. aprila 1937., iz podrške prema vojsci španskog diktatora Francisca Franca, u onome što je kasnije zapovjednik njemačkih zračnih snaga Hermann Goernig na nirnberškim suđenjima opisao kao "priliku da testiram svoje mlado zrakoplovstvo."  

Historičari su optuživali uzastopne njemačke vlade od Drugog svjetskog rata, kao i predstavnike oružanih snaga, da umanjuju važnost napada, a službeno izvinjenje baskijskom narodu ponudio je tek njemački predsjednik Roman Herzog 1997. godine.

Ranije u svome trodnevnoj posjeti Španiji, predsjednik Steinmeier i španski premijer Pedro Sanchez posjetili su Picassovu sliku "Guernica" u muzeju Kraljice Sofije u Madridu, koju se smatra antiratnim simbolom.