Namjenska industrija Federacije BiH godinama je bila jedan od ključnih motora ekonomskog rasta – sektor koji je iz godine u godinu bilježio snažnu ekspanziju i probijao rekorde izvoza.

No, čini se da taj zamah polako slabi. U posljednja četiri mjeseca pojavili su se prvi ozbiljni signali usporavanja, a ostaje da se vidi da li je riječ o kratkotrajnoj oscilaciji ili početku većeg trenda pada.

Prema saznanjima BiznisInfo.ba, izvoz namjenske industrije u BiH prvi put nakon dugo vremena bilježi značajan pad, što otvara važno pitanje: Šta se zapravo događa?

U prvoj polovini godine industrija je nastavila impresivan uzlet. Izvoz za šest mjeseci iznosio je oko 238 miliona KM, što je 34% više u odnosu na isti period prošle godine.

Ali već u drugom dijelu godine trend se dramatično preokreće. Ukupan izvoz za deset mjeseci bio je 355 miliona KM, što je rast u odnosu na isti period lani od tek 3%.

To znači da se početna prednost gotovo u potpunosti istopila. Najveći pad vidljiv je kada se uporedi period juli-oktobar:

• 2025: 116,5 miliona KM
• 2024: 156 miliona KM

Drugim riječima – u posljednja četiri mjeseca zabilježen je pad od skoro 40 miliona KM.

Ako se ovakav trend nastavi i u novembru i decembru, postoji realna mogućnost da cjelogodišnji izvoz bude niži nego prošle godine, prvi put nakon dugog niza rasta.

Do pada je moglo doći zbog niza vanjskih i unutrašnjih faktora i „šokova“.

1. Američke carine od 30% – ogroman udarac za domaću industriju

Od početka avgusta na snazi su nove američke carine na oružje i municiju iz BiH. SAD su bile najveći kupac bh. namjenskih proizvoda – i ovaj potez je direktno pogodio kompletan sektor.

2. Kolaps najvećeg proizvođača – Igman Konjic

Igman, najveća kompanija u vlasništvu Federacije BiH i porodice Ahmetlić iz Tešnja, u septembru je potpuno obustavio proizvodnju zbog nedostatka baruta. Proizvodnja je kasnije nastavljena zahvaljujući isporukama iz Srbije, ali stanje je i dalje teško.

U prvih šest mjeseci 2025. Igman je ostvario:

• gubitak: 19,8 miliona KM
• pad prihoda: 24,3 miliona KM (sa 89,3 na 65 mil KM)

To je jedan od najgorih rezultata u historiji kompanije koja je nekad bila jedan od lidera bh. biznisa.

3. Problemi i neizvjesnost u Pretisu

Pretis je ranijih godina bio simbol preporoda. No sada se suočava s visokim dugovima, problemima likvidnosti, slabijom transparentnošću (nije objavio polugodišnji izvještaj) itd.

Zbog toga je komapnija prebačena na rizični segment trgovanja na Sarajevskoj berzi, a cijena dionice je pala na samo 44 KM, dok je u ljeto bila 70 KM.

Zbog brojnih problema, pokrenut je proces kompletne nezavisne revizije svih firmi namjenske industrije, a cilj je utvrditi odgovornost, identificirati uzroke problema te pripremiti plan restrukturiranja.

S druge strane, sektor ima i svijetlih tačaka. Najavljene su velike investicije u Unis Ginex, BNT-TMiH Novi Travnik, Pretis, Binas i druge kompanije u državnom vlasništvu. Riječ je o projektima izgradnje novih pogona vrijednih desetine ili stotine miliona KM.

Ako se u potpunosti realizuju, oni će povećati kapacitete i modernizovati proizvodnju. Ali i dalje ostaje pitanje: hoće li investicije stići na vrijeme?

Rat u Ukrajini bio je jedan od ključnih uzroka ogromne potražnje za naoružanjem, što je direktno otvorilo vrata bh. industriji. Sada, kada su mirovni pregovori aktivni, dionice evropskih vojnih kompanija već su pale a najavljen je i mogući pad narudžbi.

Ukrajinsko tržište i američki program pomoći mogli bi se smanjiti. Iako glavni kupci iz BiH formalno jesu SAD i evropske države, dobro je poznato da značajan dio te opreme završava u Ukrajini. Ako dođe do mira, potražnja će pasti, a to bi bio težak udarac za sektor.

Sektor koji je godinama bilježio eksplozivan rast sada se nalazi u novom, mnogo složenijem okruženju kojeg obilježavaju pad potražnje, carinske barijere, unutrašnje slabosti kompanija te neizvjesnost oko geopolitičkih tokova. Uz to, rezultati najvećih igrača pokazuju da sistem treba duboku reformu.

Iako postoji šansa kroz nove investicije i modernizaciju, čini se da se era brzog i nekontrolisanog rasta završava.

Dalji razvoj zavisi od podrške institucija, restrukturiranja kompanija, tehnološke modernizacije i globalnih geopolitičkih kretanja. Namjenska industrija FBiH ulazi u period u kojem će se vidjeti – da li slijedi stabilizacija ili ozbiljniji pad.