Kršćani diljem svijeta započinju adventsko vrijeme današnjom prvom nedjeljom došašća, u kojoj se pripremaju za Božić, odnosno proslavu Isusova rođenja.

Riječ advent dolazi od latinske riječi adventus, što znači dolazak. U kršćanskom kalendaru ta riječ označava razdoblje od četiri tjedna prije Božića, koje završava na Badnjak, 24. decembra.

Najvidljiviji vanjski znak adventskog vremena je adventski vijenac. Obično su ukrašeni s četiri svijeće, koje prema kršćanskoj simbolici predstavljaju nadu, mir, radost i ljubav. Vjernici pale prvu svijeću prve nedjelje došašća, a zatim svake nedjelje pale dodatnu. Nakon posljednje nedjelje došašća, kada gore sve četiri svijeće na adventskom vijencu, slijedi Božić.

U crkvama tokom došašća dominira ljubičasta boja, koja predstavlja nadu da će Isusovo rođenje otjerati tamu. Svijeće koje ukrašavaju adventske vijence najčešće su ljubičaste.

Vrijeme došašća i Božića poznato je i na mnogim mjestima u kulinarskom svijetu. U to vrijeme, u mnogim kuhinjama ili na ulici, zrak ispunjava miris cimeta, orašastih plodova, kuhanog vina i drugih delicija.

Tradicionalno, u kuhinji se nalazi suho voće, rogači, grožđice, čokolada, koji su ujedno i najčešći sastojci u pekarskim proizvodima i slasticama tijekom Adventa i Božića. Često miriše po potici, keksima i medenjacima. Sve to i više nude i tradicionalni adventski ili predbožićni sajmovi, koji privlače brojne posjetitelje.

Adventsko vrijeme poznato je i pravoslavnim vjernicima, ali ga obično ne nazivaju Adventom, već Božićnim postom. Počinje 15. novembra i traje do pravoslavnog Božića 7. januara.