Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestolnici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.

Indeks kvalitete zraka u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 -- što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.

Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete zraka od 0-50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151-200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".

Mohamed Džafar Gajempanah (Mohammad Jafar Qaempanah), zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana (Masud Pezeshkiana), rekao je da će "zagađenje zraka ubijati ako postane veće od ovoga".

Teheranska uprava za kontrolu kvalitete zraka savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvorenom".

"Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće", dodaje se.

Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenicima da rade na daljinu.

Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji također pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.

Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizirati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.

Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije dijelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.

Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, okoliš i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.

"Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu", rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva okoliša.

Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.

Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.

Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u zrak kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.

"Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom", rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp (Sahar Tajbakhsh), šefica iranske meteorološke organizacije.