Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se danas medijima nakon drugog dana zasjedanja Vijeća za implementaciju mira, na kojem je govorio o detaljima razgovora sa lokalnim i stranim zvaničnicima i delegacijama.

Sastanak je poslužio kao obilježavanje 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, rekao je Schmidt, dodavši da je sastanak poslužio i kao podsjetnik da je ovaj važan sporazum ne samo donio mir BiH nego je omogućio rekontstrukciju zemlje, izgradnju institucija, povratak raseljenih osoba, i povratak normalnom životu.

"Znamo da nije sve završeno, ali ovaj sastanak juče i danas je zapravo bio sastanak gdje smo razgovarali uspješno s predstavnicima Parlamentarne skupštine BIH, lokalnih institucija kao što je CIK, i sa predstavnicima NGO Pod lupom, OSCE-a, međunarodnih financijskih institucija, EUFOR-a, NATO-a, Vijeća Evrope, i sa svim predstavnicima zemalja koji čine Upravni odbor PIC-a", poručio je Schmidt.

Naglasio je da je postignut "potpuno usaglašen stav i mišljenje da je BiH postigla značajan napredak, ali pred nama je još uvijek puno posla".

Neka od pitanja koja su istaknuta tokom sastanka su pitanje budžeta za 2026, pitanje državne imovine i uvođenje tehnologija u izborne procese koji će osigurati integritet izbora, prenosi N1.

A bilo je govora i o situaciji na Javnom RTV servisu BiH.

"Zemlje članice su zaključile da je neophodno postići napredak na putu koji je BiH izabrala ka Euro-atlanskim integracijama, i u tom pogledu izražena su očekivanja da će lideri BiH poduzeti neophodne korake koji će omogućiti konačno otvaranje pregovora BiH o pridruživanju EU", naglasio je visoki predstavnik.

Izrazio je žaljenje zbog neuspjeha u pogledu usvajanja neophodnih zakona i odluke o glavnom pregovaraču na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, ali je izrazio i nadu da će ovaj dogovor biti postignut naredne sedmice.

"Upravni odbor i dalje podržava BIH na ovom putu na kojem su svi svjensi da lokalni političari moraju preuzeti veću odgovornost, pa smo ih u tome smislu i pozvali da pokažu praktičnim djelovanjem da su opredjeljeni za ovaj cilj", rekao je Schmidt.

Bez intervencije OHR-a po pitanju BHRT-a?

Na pitanje da li ima namjeru reagirati u sklopu svojih ovlasti kada je u pitanju BHRT, te šta vidi kao rješenje situacije, visoki predstavnik je kazao:

"Voljeli bismo da su neki drugi dijelovi uključeni (u budžet) i da se ispoštuje financiranje BHRT-a, jer smatramo da je to dio javnog informisanja na nivou države BiH. Mi očekujemo da će se to promijeniti i mislim da nećemo dugo čekati da vidimo prijeldog budžeta za 2026. Nadam se da će to biti urađeno, međunarodna zajednica će takođe u okviru svojih nadležnosti sagledati situaciju i mogu reći da sam optimističan da će do tog doći s nivoa parlamenta".

Odgovarajući na pitanje o zvaničnom stavu Sjedinjenih država, kada je u pitanju djelovanje Ureda visokog predstavnika i intervencionizma generalno, kazao je da osnov Aneksa 10 ostaje jasan, te da je imao vrlo dobre razgovore kako s ostalim tako i s delegacijom SAD-a.

"Mi svi smatramo da je budućnost BiH na internom planu nije da visoki predstavnik sve radi svaki dan i da je to dugoročno, ja sam također pomenuo i rekao da smatram da se slažemo u širokim diplomatskim krugovima da držimo opcije otvorenima. Tako da mogu reci da sam dobio popriličnu podršku što se tiče buduće suradnje i budućnosti BiH. EU ce obaviti svoj dio", podvukao je.