Vojni zvaničnici i stručnjaci tvrde kako su ponovo u porastu hibridni napadi na Evropu, uključujući val upada dronova, kibernetičkih udara i sabotaža, koji ostaju ispod praga otvorenog ratovanja, a za koje vjeruju da iza njih stoji Moskva. Smatraju kako Rusiji koriste te napade da bi testirala saveznike iz NATO-a, piše The New York Times, prenosi Dnevno.hr.

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, prema navodima zvaničnika, hibridni napadi uključivali su ometanje navigacionih sistema iznad Švedske, slanje dronova iznad danskih i belgijskih aerodroma te krijumčarenje eksploziva u Poljsku u konzervama kukuruza.

Poljski premijer Donald Tusk optužio je prošlog mjeseca ruske agente da su postavili eksplozive na željezničku prugu, nazvavši to “možda najopasnijom situacijom za sigurnost poljske države” u godinama. Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto pozvao je Evropu da se bolje zaštiti od dezinformacija, za koje je rekao da ih Rusija usmjerava prema njegovoj zemlji. Crosetto je zaključio: “Pod napadom smo, a hibridne bombe i dalje padaju.” Najviša evropska diplomatkinja Kaja Kallas bila je još izravnija u svojoj izjavi navodeći kako “Rusija provodi državno sponzorisani terorizam”.

Guliver Images

Evropi je, po svemu sudeći, dosta, te je vidljiva promjena tona. Sve češće i otvorenije se proziva Rusija, prihvatajući strategiju “imenovanja i posramljivanja” koja je još prošle godine dijelila NATO savez. Međutim, s time dolaze i rizici. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Evropu da ne izgleda previše odlučno: “Ne planiramo ratovati s Evropom, ali ako Evropa iznenada krene u rat protiv nas, spremni smo odmah,” rekao je Putin.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove riječi: “Neću reagovati na sve što Putin govori,” rekao je na početku NATO sastanka u Briselu.

Dosadašnji pristup evropskih zemalja, koji je uključivao oklijevanje u javnom optuživanju Rusije kako bi se izbjegla eskalacija, nije doveo do toga da su napadi odvraćeni. Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel kazao je na sastanku NATO-a kako će biti više napada, odnosno sabotaža: “Odbrana od hibridnog ratovanja uključuje visoku razinu osviještenosti među našim stanovništvom. Bojim se da je ovo znak vremena — ovo je način na koji Rusija djeluje.”

Kredibilitet NATO-a na ispitu: Zašto se saveznici boje?

Zvaničnici već godinama sumnjaju da Rusija koristi prikrivenu kombinaciju vojnih, kibernetičkih, ekonomskih i političkih taktika kako bi ometala i destabilizovala Evropu. Smatra se kako se tempo toga pojačao nakon što su Evropska unija i NATO podržali Ukrajinu.

Problem je i u tome što evropske Vlade međusobno ne dijele uvijek informacije o tim prikrivenim prijetnjama. “Priroda hibridnog djelovanja je složenost i raznolikost. Zato smatramo da nam treba bolja koordinacija među saveznicima i veća uloga NATO-a,” rekla je rumunska ministrica vanjskih poslova Oana Toiu na NATO sastanku.

Sposobnost NATO-a da zaštiti svoje članice oslanja se na percepciju Rusije i drugih agresora da se radi o sili koju ne smiju podcijeniti. Njegova načela predviđaju da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. No, ako NATO ne može zaustaviti hibridne napade, niti je spreman preći u ofenzivu, rizikuje gubitak vjerodostojnosti, tvrde zvaničnici.

General Karel Rehka, načelnik Glavnog štaba Češke, izrazio je ovu zabrinutost vrlo direktno: “Ako želite uništiti NATO, dovoljno je stvoriti situaciju u kojoj postoji neupitna potreba za kolektivnom odbranom i aktivacijom člana 5 i da to ne funkcioniše. Ako se jednom dogodi da to ne uspije, NATO je gotov.”

Guliver Images

Zabrinutost zbog sve opasnijih sabotaža navela je neke evropske lidere ne samo da češće optužuju Rusiju, nego i da otvorenije govore o tome kako će se braniti. Charlie Edwards, stručnjak za hibridno ratovanje u IISS-u i bivši obavještajni strateg britanske vlade, smatra da je promjena tona ključna: “U velikoj mjeri radi se o poruci: ‘Sada je Rusija u ratu sa Zapadom’. To je važna promjena. Ako to već kažete, onda morate pokazati svojoj javnosti da ozbiljno mislite nešto poduzeti.”

Italijanski ministar Crosetto je predložio stvaranje nove jedinice od oko 5.000 ljudi i osnivanje komandnog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji. Tuskova vlada aktivirala je oko 10.000 vojnika za zaštitu kritične infrastrukture nakon prošlomjesečnih sabotaža na željeznici. Dužnosnici i stručnjaci vjeruju kako će se bez ove nove, odlučnije strategije javnog prozivanja, Moskva samo dodatno ohrabriti.