Posljedice gašenja jedine rafinerije nafte u Srbiji mogle bi se osjećati godinama jer će ugroziti hiljade radnih mjesta i državni budžet, a zemlju izložiti daljnjim sankcijama, rekli su stručnjaci za AFP.

Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) ne može primati sirovu naftu od 9. oktobra nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv većinskih vlasnika tvrtke iz Rusije, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Washington traži potpun izlazak ruskih dioničara iz kompanije, no pregovori o potencijalnoj prodaji su se otegnuli, zbog čega je kompanija morala zatvoriti rafineriju u utorak.

"Bilo kakva redukcija njezinih aktivnosti imat će značajan učinak na ukupnu ekonomsku aktivnost", rekao je profesor ekonomije i bivši guverner Centralne banke Dejan Šoškić za AFP.

Zatvaranje rafinerije moglo bi smanjiti ekonomski razvoj za idućih nekoliko godina, upozorio je.

Gubitak rafinerije, koja je zadovoljavala 80 posto srbijanskih potreba za gorivom, značio bi i ogromno povećanje uvoza kako bi se nadomjestio manjak.

Mađarska energetska kompanija MOL prošlog je mjeseca pristala povećati količinu isporuke nafte u Srbiju, no stručnjaci su upozorili da je oslanjanje na uvoz goriva dugoročno skupo i nepraktično rješenje.

"Potpuno uništenje"

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da će firma imati pristup platnim sistemima u zemlji barem do kraja sedmice kako bi isplatila plaće i nagodila se s dobavljačima.

Šta će biti nakon tog razdoblja, Vučić nije pojašnjavao.

No, kazao je da bi poslovanje s firmom protiv koje su uvedene sankcije moglo dovesti do "potpunog uništenja finansijskog sistema Srbije" ako bi Washington također uveo sankcije protiv centralne banke.

Šoškić je rekao da bi to banku stavilo na "crnu listu" i da bi to "značilo kraj normalnih poslovnih uvjeta" u zemlji.

Također, dovelo bi do zamrzavanja državnih sredstava u inozemstvu i izopćenja iz globalnih tržišta, što bi uvelike ograničilo funkcioniranje banke.

NIS i njegove podružnice donijeli su u državnu blagajnu preko dvije milijarde eura prošle godine, prema godišnjem izvještaju firme, što je gotovo 12 posto državnog budžeta.

Osim rafinerije nafte, firma posjeduje oko petinu benzinskih postaja, a opisuje se i kao jedan od najvećih poslodavaca s preko 13.500 zaposlenika.

Zatvaranje benzinskih stanica?

Gašenje rafinerije vjerovatno će dovesti do gubitka radnih mjesta, rekao je Šoškić, dok će gubitak pristupa srbijanskom platnom sistemu značiti da firma neće moći slobodno primati ili slati novac.

To bi pak značilo da će se njihove benzinske stanice također morati zatvoriti, upozorio je energetski stručnjak Željko Marković.

Osim NIS-a, ruska firma Lukoil, koja je također pod američkim sankcijama, ima nešto više od 100 benzinskih postaja u Srbiji.

Njezina licenca za poslovanje ističe 13. decembra i nema naznaka da će biti obnovljena.

Marković je rekao da bi te dvije situacije mogle dovesti do zatvaranja gotovo trećine svih benzinskih stanica u zemlji.

Vučić je u više navrata rekao da će državne zalihe potrajati mjesecima te da potrošači neće osjetiti nestašice.

Pregovori

Ruski vlasnici imaju 56-postotni udio u NIS-u, Srbija posjeduje gotovo 30 posto, a ostatak se odnosi na male dioničare.

Vučić je kao rok za prodaju odredio sredinu januara, pri čemu su uključeni ponuđači iz Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

No, propadnu li pregovori, predsjednik je rekao da će država kupiti firmu te da će za to namijeniti 1,4 milijarde eura iz budžeta.

Beograd je 2008. većinski udio u NIS-u prodao ruskoj energetskoj firmi Gazprom za 400 miliona eura.

U međuvremenu, vlada pregovara s Moskvom o novom ugovoru za kupnju ruskog plina, koji zadovoljava 90 posto srbijanskih potreba.

"Ako do petka ne postignemo ugovor, počet ćemo pregovore o plinu s drugom strankom od ponedjeljka", upozorio je Vučić.