Obrazovanje i zapošljavanje predstavljaju temeljne elemente svakog društva, jer uveliko utiču na njegovu ekonomsku sigurnost i razvoj. U današnjem svijetu, u kojem se uslovi na tržištu rada neprestano mijenjaju, kvalitet obrazovnog sistema dobija sve veći značaj.

U kojoj mjeri se obrazovni programi prilagođavaju realnim životnim potrebama, može li privreda biti uspješna bez obrazovanja usklađenog s potrebama tržišta rada, koji su glavni izazovi te kakve su reforme potrebne kako bi se stvorila stručna radna snaga s odgovarajućim vještinama?

Ovo su teme o kojima se govorilo u emisiji Polis na TVSA. Gosti su bili ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Dušanka Bošković, direktorica JU Služba za zapošljavanje KS Amina Džonlagić i Selma Hanjalić, profesorica na Elektrotehničkom fakultetu UNSA.

"Na evidenciji Službe za zapošljavanje KS u 2025. nalazi se između 47 i 48 hiljada osoba. Globalizacija je karakteristika savremenog tržišta rada. Našim nezaposlenim osobama dostupni su konkursi i u Evropi i regiji. Dostupnost tih radnih mjesta uzrokuje mobilnost radne snage. Brze tehnološke promjene, u smislu digitalizacije procesa rada, uzrokouju fleksibilnost pa radnici teže modelu rada od kuće, ili hibridnom modelu rada. Ovako lakše raspoređuju i uravnotežuju svoje radno i slobodno vrijeme. Tu su kontinuirane investicije u obrazovanje i obuke zaposlenih", rekla je Džonlagić

Ministrica Bošković smatra da je Univerzitet u Sarajevu čak išao i korak ispred domaćeg tržišta rada.

"Bolonja je odgovor na to, a uveli smo je prije 20 godina. Tu je bilo različitih kritika, prvenstveno zbog nerazumijevanja. To je Evropa prepoznala prije 25 godina kada je rečeno da moramo stepenovati studije, da moramo imati cikluse. Predugo je da neko studira 5 – 6 godina. Nema više monolitnih studija", rekla je Bošković.

"Elektrotehnički fakultet je ove godine upisano 352 studenta na prvi studijski program, na drugi ciklus 174. Na promociji prvog ciklusa 158 studenata, a 34 na drugom cikusu", rekla je Hanjalić i dodala da je ETF uvijek pokazivao želju da izađe na tržište rada i da nemaju svojih inžinjera na birou.

Direktorica Džonlagić navodi koji su to profili najtraženiji.

"Trenutno najveću potražnju imamo za majstorima. U građevinskoj djelatnosti: keramičarima, zidarima, molerima, zatim za vodoinstalaterima. Na evideniciji nema inžinjera elektrotehnike. Nema ih na evidencijama, čak i poslodavci ih traže prije nego što diplomiraju, tada se već mogu zaposliti". Dodala je da moramo aktivirati domaću radnu snagu, da ne bi došlo do pretjeranog uvoza strane radne snage jer je upitno da li imamo infrastrukturu da ih primimo u velikom broju i osiguramo im dostojanstven život.