Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da su ekonomije evropskih zemalja od 2022. do 2025. godine izgubile do 1,6 biliona eura zbog antiruskih sankcija.

- Posljednjih godina Rusija je izložena mjerama ekonomskog pritiska sa strane zapadnih zemalja. Uprkos tome, ruska ekonomija pokazala je visok stepen otpornosti i prilagodljivosti i nastavila siguran rast. Postalo je očigledno da jednostrane prinudne mjere nanose težak udarac samim inicijatorima - navodi se u saopštenju povodom zasjedanja Generalne skupštine UN posvećenog Međunarodnom danu borbe protiv jednostranih prinudnih mjera.

U saopštenju se dodaje da je Moskva uvjerena da takva sredstva pritiska ozbiljno ometaju formiranje pravednog i ravnopravnog policentričnog svjetskog poretka.

- Takve mjere služe kao jedan od glavnih instrumenata neokolonijalne politike kolektivnog Zapada. Njen cilj je jasan – zadržati izmičuću dominaciju, lišiti zemlje Svjetske većine prava na samostalan politički izbor i usporiti njihov tehnološki i industrijski razvoj - istakli su u MID-u.

 Također je navedeno da će Moskva, zajedno sa odgovornim članicama Svjetske većine, nastaviti da se bori protiv nezakonitih jednostranih mjera i drugih oblika neokolonijalizma.

Zapad je pojačao ekonomski pritisak na Rusiju zbog događaja u Ukrajini, što je dovelo do rasta cijena električne energije, goriva i hrane u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Od početka takozvane "specijalne operacije", kako je samo Rusi nazivaju, Evropska unija uvela je već 19 paketa restrikcija.

Uprkos tome, Rusija se nosi sa pritiskom, dok sa Zapada često dolaze mišljenja da su uvedena ograničenja neefikasna. Istovremeno, zemljama koje su se pridružile sankcijama nedostaje hrabrosti da priznaju neuspjeh antiruske politike.

Kao što je ranije istakao predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov, sankcije su „oružje sa dvije oštrice“. Rusija je više puta naglasila da smatra takve jednostrane mjere nezakonitim i da se protivi njima.