Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić danas nastavlja konsultacije za izradu budžeta. Sastaće se s predstavnicima Konfederacije sindikata RS, a jedna od tema trebala bi biti unapređenje položaja deminera zaposlenih u "Republičkoj upravi civilne zaštite RS". Iako svakodnevno riskiraju živote, njihove zarade su ispod najniže zagarantirane plaće u Republici Srpskoj.

Zadnju povišicu demineri u Republici Srpskoj dobili su prije tri godine. Kažu – bolje da nisu. Umjesto obećanih i dogovorenih 15 posto, plate su tada uvećane za svega jedan odsto, što je oko 15 maraka mjesečno.

"Sindikat je dogovorio sa Vladom, sa našom firmom, da se uveća ljudima do 15 posto. Međutim, direktor je stavio taj procenat za jedan posto. Kad smo pitali, ja sam sa njim razgovarao, rekoh zašto sad jedan posto, pa kaže i to je do 15 posto. Nisam prekršio zakon. Mislim, što i jeste u pravu. Mislim samo što je stvarno jako malo", navodi za BHRT Dragan Vučen iz Sindikata radnika Republičke uprave civilne zaštite RS.

"Da natjeramo rukovodstvo Republičke uprave civilne zaštite da prepozna važnost i složenost poslova tih deminera. Da mora na adekvatan način da vrednuje njihov rad. Da mora na adekvatan način da se urede njihove plate. Sa premijerom da razgovaramo na temu da se tim ljudima dodatno povećaju plate kroz zakonska rješenja. Naši demineri rade trenutno ispod najniže zagarantovane plate u Republici Srpskoj", navodi Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

Trideset godina nakon rata demineri su ogorčeni odnosom društva prema njima, iako svakog dana stavljaju glavu torbu. Kao da više nikoga ne zanimaju i nikom ne trebaju.

Na deminere se sve više gleda kao na neki relikt prošlosti. A, ne bi trebalo, imajući u vidu brojke. Od kraja rata do danas, od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 626 osoba, među kojima su i 53 deminera. Posljednji slučaj dogodio se u augustu kada je u naselju Hodžići kod Doboja, od protivpješadijske mine zaostale iz rata, stradao devetnaestogodišnji mladić koji je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

"Više od 820 km² zemlje što je oko 1,6 posto teritorije Bosne i Hercegovine i dalje je kontaminirano minama. Procjenjuje se da u BiH još uvijek ima oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 264.000 domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja, od čega je 32.109 domaćinstava izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163", kažu iz BHMAC-a.

Od kraja rata od prvobitnih 4.180, od mina je očišćeno oko 3.360 km² zemljišta. Plan prema kojem je ovaj posao trebao u potpunosti da se okonča do 2027. godine očito neće biti realizovan, jer je sadašnjim tempom za tako nešto potrebno još 50 godina. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, uz izuzetak Ukrajine gdje još traje rat, i dalje ostaje minama najzagađenija država u Evropi i među prvih deset u svijetu.