Dok jedni toplije vrijeme doživljavaju kao predah od uobičajenih zimskih uslova, drugi se brinu zbog sve učestalijih temperaturnih oscilacija. Takvi vremenski uslovi najviše posljedica ostavljaju po zdravlje.

"Svi u prezentu kukaju, međutim uvijek je klima promjenjiva i nekad ima nekad nema snijega, nekad i Nova godina bez snijega itd.", kaže jedan od građana Sarajeva.

Drugi naglašava da oscilacije utiču na hronične bolesnike. Nekima, pak, toplija zima odgovara:

"Meni je to odlično da su toplije zime, jer mogu u kratkim rukavima i lagodnije se oblačiti."

Najveći izazovi su pred poljoprivrednicima. Domaći proizvođači se moraju prilagođavati nepredvidivim uslovima. Proljeće stiže ranije, a mrazevi kasne, te planiranje, kažu, postaje sve teže.

"Prošle godine su bili kasni mrazevi, a ove godine je bilo da je trebalo baš ranije saditi. Tako da nam preostaje da se sami borimo i da gledamo u nebo kad će šta da bude i da se prilagođavamo datim situacijama u datim momentima, jer se u poljoprivredi ne može ništa drugoročno planirati", ističe poljoprivrednik Muhamed Softić.

Stručnjaci upozoravaju da je ovakav trend rezultat drugotrajnog globalnog zagrijavanja koje se ne zaustavlja. Atmosfera se mijenja brže nego što društvo može reagovati, a s druge strane, mnoga su i nesvjesna posljedica nemarnog odnosa prema planeti.

"Porast je emisija na globalnoj razini i zbog toga nisam optimističan da su ljudi sposobni da nešto dobro urade na sve ono što su kroz industrijsku revoluciju i godine posle doveli do toga da se atmosfera pretvori u jedan veliki staklenik. Svi scenariji upućuju da će do 2050. godine porast temperature zraka i u BiH, ali i na globalnoj razini ići od 3 do 3,5 stepeni Celzijusa, a do 2100. između 4 i 4,5 stepeni", upozorava klimatolog Bakir Krajinović.

Posljedice se već vide i u sezonskim prognozama. Iako su temperaturne oscilacije uobičajene, svaka naredna zimska sezona biće sve neizvjesnija zbog nedostatka snježnih padavina.

"Bitnije hladnoće i dalje nemamo na prognoznim materijalima, a sve će se to odraziti i na početak zimske skijaške sezone. S druge strane, o zimi i o snijegu u nižim nadmorskim visinama u radenih 10 do 15 dana nema niti govora", kaže Nedim Sladić, meteorolog.

"Do kraja sedmice širom Bosne postoji velika vjerovatnoća za dugotrajnu maglu i nisku naoblaku, sunčanije u Hercegovini i na jugu Bosne. O temperaturama zraka uglavnom od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevne od 4 do 10, na jugu zemlje do 16 stepeni Celzijusa. Suho i stabilno u narednih desetak dana. U periodu godine u kojem se nalazimo to je nešto uobičajeno", dodaje Ibrahim Hadžismajlović, dežurni meteorolog FHMZ.

Zime koje sve više liče na produženu jesen posljedica su klimatskih promjena, zaključuju stručnjaci, te dodaju da je neminovno da se svi aspekti društva moraju prilagoditi novim okolnostima.

Izvor: n1info.ba