Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da ima i najavljuje da će Ukrajina i njezini europski partneri uskoro SAD-u i predstaviti "pročišćene dokumente" o mirovnom planu za okončanje rata s Rusijom, The Washington Post u analizi kolumnista David Ignatiusa u srijedu navodi kako se već naziru obrisi održivog mirovnog sporazuma za Ukrajinu te na početku teksta pruža, kako se navodi, jednostavan opis kako bi mir u Ukrajini trebao izgledati.

Prema tom sažetom opisu, kako piše Ignatius, Ukrajina bi bila suverena država čije su granice zaštićene međunarodnim sigurnosnim jamstvima, koja je dio Europske unije i obnavlja svoje gospodarstvo velikim ulaganjima iz Sjedinjenih Država i Europe.

Unatoč grubim taktikama pregovaranja predsjednika Donalda Trumpa i njegovoj, kako ističe autor, neobjašnjivoj naklonosti ruskom agresoru, čini se da se takav dogovor približava, prema onome što Ignatius, kako kaže, čuje od svojih izvora - američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika.

Trump još sve može upropastiti

Doduše, Trump bi sve to, kako se upozorava, još uvijek mogao upropastiti ako će u tolikoj mjeri kao sada izvršavati pritisak na ukrajinskog predsjednika i njegove europske saveznike da će oni radije donijeti odluku da nastave rat, unatoč strašnoj cijeni. To bi, napominje autor, bilo loše za sve te je stoga, smatra autor, ovo trenutak u kojem bi Trump trebao uvjeriti Ukrajinu i Europu, a ne pokušati ih prisiliti na sporazum.

Trumpovo naginjanje na stranu Kremlja u Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji koju je prošlog tjedna objavila Bijela kuća zakompliciralo je pregovore i čini se da se želi pozicionirati na jednakoj distanci od demokratske Europe i autokratske Rusije, "da bi se ublažio rizik sukoba između Rusije i europskih država", kako stoji u dokumentu.

No, takav jednak tretman prijatelja i protivnika, upozorava Ignatius, nema smisla ni strateški ni moralno i istinski zabrinjava Europu.

Ipak, unatoč tom klimavom temelju, kako se navodi, Trumpov mirovni napor pokazuje određeni potencijal. Američki pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff poslovni su moguli, a ne diplomati, no čini se kako shvaćaju da najbolju mjeru zaštite za Ukrajinu predstavlja kombinacija obvezujućih sigurnosnih jamstava i budućeg gospodarskog prosperiteta te znaju, smatra autor, da će cijeli mirovni paket propasti ako ga Zelenski ne uspije ‘prodati‘ svojim hrabrim, ali i iscrpljenim sugrađanima.

Pozivajući se na informacije dobivene od jednog ukrajinskog dužnosnika, Ignatius navodi da pregovarački paket uključuje tri dokumenta - mirovni plan, sigurnosna jamstva i plan gospodarskog oporavka. No, pregovori su daleko od završetka, a Ukrajina i europski saveznici planiraju u srijedu objaviti zajednički set amandmana.

Ipak, Ignatius u tekstu navodi neke od temeljnih ideja koje se razmatraju, barem prema tvrdnjama njegovih američkih i ukrajinskih izvora. Ti dužnosnici govore o ukupno sedam ključnih momenata.

Sedam ključnih točaka

1. Ukrajina bi se pridružila Europskoj uniji već 2027. godine. Ovaj ubrzani pristup zabrinjava neke članice EU-a, no u Trumpovoj administraciji vjeruju da se može prevladati protivljenje Mađarske, koja je najveći protivnik Kijeva među članicama EU-a. Članstvo bi potaknulo trgovinu i ulaganja, no, možda još važnije, natjeralo bi Ukrajinu da suzbije svoju raširenu kulturu korupcije u državnim poduzećima.

U svojoj suštini, ovaj rat se i vrti oko toga može li Ukrajina postati europska zemlja. Vladimir Putin i samu ideju toga mrzi, opsjednut svojim mističnim vjerovanjem da su Rusija i Ukrajina jedno. Brzo članstvo Ukrajine u EU-u, smatra Ignatius, izgleda kao pobjeda.

2. Sjedinjene Države osigurale bi sigurnosna jamstva za zaštitu Ukrajine u stilu članka 5. NATO-a ako bi Rusija prekršila sporazum. Ukrajina želi da SAD potpišu takav sporazum i da ga Kongres ratificira, a europske države potpisale bi odvojena jamstva. Američko-ukrajinska radna skupina sada radi na detaljima, uključujući koliko brzo bi Ukrajina i njezini saveznici mogli odgovoriti na bilo kakvo rusko kršenje dogovora.

No, pouzdanost SAD-a po pitanju njegovih jamstava, ističe autor, donekle je narušena narativom u Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji (NSS) koji zvuči kao da potkopava NATO savez, na kojem su jamstva utemeljena. No, Trumpov tim tvrdi da je predan nastavku američke obavještajne podrške Ukrajini, što je ključ sigurnosti, navodi Ignatius.

3. Suverenitet Ukrajine, kako je zamišljeno, bio bi zaštićen od bilo kakvog ruskog veta i zabrana, no čini se da se pregovarači i dalje muče s osjetljivim pitanjima poput ograničenja veličine ukrajinske vojske. Razmatra se promjena početnog američkog prijedloga podizanjem veličine snaga s 600.000 na 800.000 vojnika, što je otprilike broj vojnika kojima bi Ukrajina nakon rata, u mirnodopsko vrijeme, i ovako i onako raspolagala. Ipak, Kijev odbija bilo kakvo formalno ustavno ograničenje, što Rusija, pak, zahtijeva. S druge strane, bez obzira na nominalnu veličinu vojske, kažu dužnosnici, mogle bi postojati i dodatne snage poput nacionalne garde.

4. Demilitarizirana zona (DMZ) bila bi uspostavljena duž cijele linije prekida vatre, od Donjecke regije na sjeveroistoku do gradova Zaporižja i Hersona na jugu. Iza ove demilitarizirane zone postojala bi dublja zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno. Ova linija bi bila strogo nadzirana, slično DMZ-u koji dijeli Sjevernu i Južnu Koreju.

5. "Razmjena teritorija" bila bi neizbježan dio sporazuma, ali Ukrajina i SAD još uvijek pregovaraju o tome kako bi se linije povukle. Rusija zahtijeva da Ukrajina preda otprilike 25 posto Donjecka koji je još pod kontrolom Kijeva, dok je Trumpov tim uvjeren da će Ukrajina ionako vjerojatno izgubiti većinu tog teritorija u borbama tijekom idućih šest mjeseci te da bi sada trebala pristati na ustupke kako bi se izbjegle žrtve.

Američki pregovarači pokušali su iznaći različite formule kako bi ovaj ustupak učinili prihvatljivijim za Zelenskog. Jedna ideja je da bi zona povlačenja bila demilitarizirana. Ukrajinski predsjednik je u ponedjeljak istaknuo da nema "#zakonsko pravo" prepustiti teritorij Rusiji. Jedan od načina da se to zaobiđe je, navodi Ignatius, korejski model - sve do danas Južna Koreja polaže pravo na cijeli Korejski poluotok, kao i Sjeverna.

6. Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Europi, prema sporazumu više ne bi bila pod ruskom okupacijom. Pregovarači raspravljaju o mogućnosti da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti upravljanje nuklearnim postrojenjem. Koliko god neobično zvučalo, ova ideja privlači neke ukrajinske dužnosnike jer bi kao prva linija predstavljala američko osiguranje protiv ruske agresije.

7. Kao posljednja točka navodi se da bi Trumpova administracija nastojala potaknuti ulaganja i gospodarski razvoj u Ukrajini. Jedan izvor sredstava bilo bi više od 200 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u Europi. Trumpovi pregovarači već su predložili da se Ukrajini učini dostupnim 100 milijardi tog iznosa kao reparacijski zajam, a taj bi se iznos mogao povećati.

‘Sada ili nikada‘ pristup bio bi najveća greška

Trajniji motor obnove bilo bi američko ulaganje. Amerikanci razgovaraju s Larryjem Finkom, izvršnim direktorom financijskog giganta BlackRocka, o oživljavanju plana za Ukrajinski razvojni fond koji bi privukao 400 milijardi dolara za obnovu, a sudjelovala bi i Svjetska banka.

No, Trump želi slične inicijative ulaganja i obnove i za Rusiju. Premisa od koje kreću Kushner i Witkoff, okorjeli biznismeni, jest da zemlje koje trguju i žele prosperirati ne vode ratove. Iako upozorava da uspon nacističke Njemačke 30-ih opovrgava taj optimizam, kao i sve veća prijetnja Kine danas, autor navodi da je i danas takva formula razumna.

Umjesto da pokušavaju prisiliti Zelenskog na sporazum, Trumpovi pregovarači trebali bi surađivati s europskim saveznicima kako bi stvorili paket sigurnosnih jamstava i ekonomskih poticaja dovoljno privlačan da Ukrajinci budu spremni progutati gorku pilulu odricanja od dijela Donecka koji Rusija nije uspjela osvojiti. U suprotnom, Ukrajinci će nastaviti borbu.

Najveća pogreška koju Trump može napraviti, stoji dalje, jest inzistirati da se radi o situaciji ‘sada ili nikada‘ jer diplomacija, ali ni dobar biznis, tako ne funkcioniraju.

"Kako je Trump primijetio prije nekoliko desetljeća: ‘Najgora stvar koju možete učiniti u poslu jest da izgledate očajni. Tada druga strana nanjuši krv i onda ste gotovi.‘ Trump bi trebao sklopiti razuman sporazum koji će potrajati. U suprotnom bi mogao ostati bez ičega, a ovaj užasan sukob mogao bi ući u još razorniju fazu", zaključuje David Ignatius u Washington Postu.