Iako je susjedna država pripremila teren za odlaganje radioaktivnog otpada, njeni zastupnici nisu za to da
se ovakva stvar lomi preko koljena

Sabor Hrvatske danas je raspravljao o Prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada sa konačnim prijedlogom zakona, gdje se očitovala sva nevjerodostojnost hrvatskih vlasti u tretiranju ovog pitanja koje brine i naše državljane.

Sporazum sa Slovenijom

Naime, Hrvatska planira izgradnju skladišta za nuklearni otpad iz Krškog na lokaciji vojne kasarne Čerkezovac, gdje je već za tu namjenu porušila određeni broj objekata i gdje negativne posljedice radioaktivnosti mogu ispaštati građani Dvora na Uni, te općine Bosanski Novi u BiH, kao i stanovnici šireg područja rijeke Une.

Zakon o izgradnji centra radioaktivnog otpada došao je u saborsku proceduru na usvajanje po hitnom postupku, uz naivno obrazloženje kako se već 40 godina nije učinilo ništa po ovom pitanju, a krajnje je vrijeme, jer od 2028. moraju početi preuzimati svoj dio radioaktivnog otpada iz Slovenije.

Naime, Hrvatska je suvlasnik nuklearne elektrane Krško iz koje se snabdijeva sa 17 posto električne energije od trenutnih ukupnih potreba. Zbog neispunjavanja obaveza od Hrvatske, Slovenija je bila prekinula isporuku energije na pet godina, nakon čega se pregovorima došlo do rješenja. Slovenija će naknadno isplatiti energiju za godine obustave, ali Hrvatska će preuzeti svoj dio nuklearnog otpada.

Ono što su saborski zastupnici istaknuli protiveći se ovom rješenju, između ostalog, jesu činjenice da za spornu regiju ne postoji izrađen državni prostorni plan, te da se ovim zakonom u hitnoj proceduri želi sve prelomiti preko koljena, preskočiti procedure i javne rasprave, te dovesti do nagle legalizacije objekata. Također su istaknuli zabrinutost da se ovako ozbiljna stvar hitno usvaja u svjetlu afere u čijem centru je glavni hrvatski inspektor zbog optužbi za korupciju upravo zbog načina upravljanja otpadom.

Ali, najvažnija stvar je činjenica da ne postoji ni studija uticaja na okoliš bez koje je upitan nastavak procedure. Hrvatska nema plan B ukoliko procjena bude negativna, a za to postoji mogućnost, jer je teren na Trgovskoj gori kraško područje sa podzemnim vodama i podložan je zemljotresima.

Upravo je zbog toga ekspertna grupa iz Bosne i Hercegovine najviše bila i zabrinuta, provodeći vlastita istraživanja sa naše strane granice, te je procijenila da bi moglo doći do ugroženosti izvora pitkih voda sa kojih se snabdijeva desetine hiljada stanovnika.

Sabor je zaključio raspravu, a glasanje o zakonu uslijediće kada se za to stvore uslovi, najvjerovatnije u ponedjeljak

- Bilo je iznenađujuće mnogo onih koji su imali dovoljno hrabrosti i odgovornosti prema svojim građanima, da priznaju i kažu da se ne može Trgovska gora po lex specialisu, preskačući domaće prostorne planove, upisivati kao lokacija za radioaktivne otpade. Kada je BiH u pitanju, mi protivljenjima uopšte ne ulazimo u unutrašnje stvari Hrvatske, neka rade 10 nuklearki ako hoće i mogu, neka grade šta im god volja u njihovoj zemlji, imaju pravo na to, ali nemojte da mi ispaštamo posljedice njihovih ekonomskih i energetskih dobiti. Ne smije se dopustiti kreiranje principa izguraj opasni otpad na granicu sa susjednom zemljom, kaže nam aktivista Merio Crnković, član ekspertne grupe BiH.

Dodaje da čitav dvadesetpetogodišnji slučaj na najgori mogući način omalovažava BiH kao državu, ali i nas kao građane.

Lišeni odgovornosti

- Na margine su skrajnuti briga o životu i životnoj sredini, dobrosusjedski odnosi i međunarodne konvencije. Kao neko ko živi uz Trgovsku goru, nadam se da će Hrvatska imati snage da se suoči sa onima koji lišeni odgovornosti iz sjene upravljaju procesima, da će odbiti predloženi zakon, kako zbog sebe, tako i zbog nas, zaključuje Crnković.