Europska unija ulazi u presudan tjedan u kojem pokušava zaštiti Ukrajinu od mirovnog sporazuma koji su joj skrojile SAD i Rusija, a istodobno nastoji spasiti dogovor o zajmu od više milijardi eura kako bi Kijev preživio zimu. Nakon niza oštrih napada iz Washingtona, među kojima je i izjava Donalda Trumpa da su europski čelnici slabi, dani koji su pred nama bit će pravi test europske odlučnosti. Danas će Europljani pokušati izgraditi porušene mostove i koristiti moć uvjeravanja u vezi s mirovnim sporazumom kada se u Berlinu sastanu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i američkim dužnosnicima. U isto vrijeme u Bruxellesu, ministri vanjskih poslova EU-a i diplomati borit će se da pridobiju sve veći broj europskih vlada koje se protive planu zajma za Ukrajinu.

Do četvrtka, kada se svih 27 čelnika okupi u belgijskoj prijestolnici na summitu koji će biti jedan od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina, postat će jasno je li intenzivna diplomacija urodila plodom. Uz Trumpova oštra podbadanja i sumorna upozorenja glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea o prijetnji iz Rusije koja odzvanjaju u ušima, ništa se ne uzima zdravo za gotovo. „Mi smo sljedeća meta Rusije i već smo u opasnosti,” rekao je Rutte prošlog tjedna. „Rusija je vratila rat u Europu i moramo biti spremni na razmjere rata kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi.”

Nije stoga čudno što europski dužnosnici nadolazeće dane opisuju kao egzistencijalne. Najnoviji pokušaj diplomacije u ‘5 do 12’ jest da se čelnici Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke u Berlinu sastanu s posebnim Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom, zetom Jaredom Kushnerom i ukrajinskim predsjednikom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije potvrdio svoj dolazak, ali je u nedjelju telefonski razgovarao sa Zelenskim. Rasprava će predstavljati europski pokušaj utjecaja na konačno rješenje, nekoliko tjedana nakon što je mirovni plan od 28 točaka, koji je sastavio Witkoff, navodno uz pomoć nekoliko dužnosnika Kremlja, izazvao žestoku reakciju u Kijevu i europskim prijestolnicama. Od tada su užurbano pokušavali sastaviti alternativu. Daljnje europsko nejedinstvo ovog tjedna poslalo bi „katastrofalan signal Ukrajini”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. Takav ishod ne bi bio samo težak udarac ratom pogođenoj zemlji, dodao je: „Također je pošteno reći da bi tada i Europa zakazala.”

Teritorij i dalje ključno pitanje

Ovoga puta fokus će biti na izmjeni plana od 20 točaka koji su sastavili Kijev i njegovi europski saveznici te ga prošlog tjedna poslali Washingtonu na razmatranje. Sadržaj ostaje nejasan i ništa još nije odlučeno, no sudbina ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom posebno je osjetljivo pitanje. Trump je predložio povlačenje ukrajinskih i ruskih snaga s tih područja i uspostavu demilitarizirane „slobodne ekonomske zone” u kojoj bi mogli djelovati američki poslovni interesi. Ukrajina je taj prijedlog odbacila, prema riječima francuskog dužnosnika koji je, zbog osjetljivosti pregovora, govorio pod uvjetom anonimnosti, javlja Politico.

SAD je inzistirao na teritorijalnim ustupcima unatoč snažnim europskim protivljenjima, dodao je dužnosnik, što je izazvalo napetosti s Trumpovom administracijom. Europski čelnici inzistiraju da ne može biti napretka po pitanju teritorija prije nego što se Ukrajini ponude sigurnosna jamstva. U znaku mogućeg pomaka prema nekom dogovoru, Zelenski je tijekom vikenda rekao da je spreman na „kompromis” i da neće zahtijevati članstvo Ukrajine u NATO-u. Umjesto toga, rekao je novinarima u razgovoru putem WhatsAppa, zemlji bi trebalo osigurati ad hoc kolektivni obrambeni aranžman. „Bilateralna sigurnosna jamstva između Ukrajine i Sjedinjenih Država … te sigurnosna jamstva naših europskih kolega, kao i drugih zemalja poput Kanade i Japana — ta sigurnosna jamstva pružaju nam priliku da spriječimo novi val ruske agresije”, rekao je.

Europa će imati dodatne prilike raspravljati o daljnjim koracima nakon ponedjeljka. Ministri za europske poslove nastavit će u utorak u Bruxellesu raspravljati o planovima za summit u četvrtak. U međuvremenu, u srijedu će se u Helsinkiju sastati čelnici europskog „istočnog krila” — uključujući predstavnike baltičkih zemalja i Poljske. EU mjesecima pokušava uvjeriti belgijskog premijera Barta De Wevera da pristane na plan korištenja 185 milijardi eura ruskih državnih sredstava koja se nalaze u briselskom depozitoriju Euroclear za financiranje i naoružavanje Ukrajine. (Preostali dio ukupnog financijskog paketa od 210 milijardi eura uključivao bi 25 milijardi eura zamrznute ruske imovine koja se nalazi diljem Unije.)

Raste blok otpora unutar EU

U znaku da se izgledi za dogovor na summitu u četvrtak pogoršavaju umjesto da se poboljšavaju, Italija je stala uz belgijske zahtjeve da se potraže alternativne opcije financiranja Ukrajine u pismu od petka koje su također potpisale Malta i Bugarska. Novi češki premijer Andrej Babiš također je u nedjelju odbacio plan.

„Što više takvih slučajeva imamo, to je vjerojatnije da ćemo morati pronaći druga rješenja”, rekao je jedan diplomat EU-a. Pet zemalja, čak i ako im se pridruže prokremaljske Mađarska i Slovačka, ne bi mogle formirati blokirajuću manjinu, no njihova javna kritika nagriza nade Komisije da će se ovog tjedna postići politički dogovor. Sastanak veleposlanika EU-a, prvotno planiran za nedjelju navečer, odgođen je za ponedjeljak.

Iako je diplomatski napor u posljednji trenutak ostavio mnoge zabrinutima da sredstva možda neće biti odobrena prije kraja godine, u trenutku kada je Ukrajini novac očajnički potreban, trojica diplomata inzistirala su da se drže plana i da se zasad ne razmatraju alternative. Belgija konstruktivno sudjeluje u radu na nacrtu mjera, aktivno predlažući izmjene i dopune dokumenta koji će se razmatrati kada se veleposlanici sastanu u ponedjeljak, rekli su jedan od diplomata i jedan dužnosnik EU-a. Odluka o ruskoj imovini „odluka je o budućnosti Europe i odredit će je li EU i dalje relevantan akter”, rekao je jedan njemački dužnosnik. „Ne postoji opcija B.”