Afere su postale sinonim za trinaestogodišnju vladavinu Srpske napredne stranke - od infrastrukturnih tragedija i korupcijskih skandala, preko rasprodaje nacionalnih resursa, do otvorenog sukoba s građanima i studentima na ulicama. Urušavanje nadstrešnice u Novom Sadu, litij u dolini Jadra, zgrada Glavnog stožera, takozvani Ćacilend i kriza s NIS-om razotkrili su sistem u kojem se politička moć gradi na nekažnjivosti, a odgovornost izostaje čak i kada su u pitanju ljudski životi.

Po prvi put u više od desetljeća, režim Aleksandra Vučića suočen je s masovnim otporom, a njegova je vlast uzdrmana više nego ikad, piše Nova.rs.

Tragedija u Novom Sadu: Okidač za masovne proteste

Pogibija 16 ljudi u Novom Sadu na koje se urušila nadstrešnica tek obnovljenog Željezničke stanice bila je povod za najmasovnije proteste u novijoj istoriji Srbije. Prvi put nakon devedesetih, studenti diljem Srbije započeli su blokade fakulteta tražeći odgovornost za tragediju.

Uslijedilo je i procesuiranje SNS-ovih ministara. Bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović terete se zbog propusta u nadzoru i odgovornosti tijekom rekonstrukcije željezničkog kolodvora u Novom Sadu, vezano za urušavanje betonske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine. Istraga ih povezuje s teškim kaznenim djelima protiv opće sigurnosti, jer je objekt pušten u upotrebu bez ispunjenih sigurnosnih uvjeta. 

Ovog ljeta studenti su uputili i zahtjev predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da raspiše izvanredne parlamentarne izbore, što on do danas nije učinio. Studentski pokret počeo je iz temelja mijenjati sistem i društvo, a nakon podrške oporbenim listama na lokalnim izborima, započelo je značajno slabljenje režima u općinama koje su dosad slovile kao jake utvrde SNS-a. Istovremeno je zabilježeno izrazito jačanje takozvane antirežimske fronte.

Protesti koje su studenti organizirali u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu ostat će upisani u istoriji kao najmasovniji za vrijeme vlasti Aleksandra Vučića, a onaj 15. marta u Beogradu brojem sudionika nadmašio je i okupljanje tokom petolistopadskih demonstracija nakon kojih je s vlasti svrgnut Slobodan Milošević.

Ćacilend: Kamp sumnjivaca u srcu Beograda

Kao odgovor na okupljanja građana ispred Predsjedništva i zgrade Skupštine, vlast je u martu ove godine odlučila oformiti svojevrsni kamp u ograđenom prostoru, najprije u Pionirskom parku. Kamp se s vremenom počeo širiti, ubrzo zauzimajući i dio Bulevara kralja Aleksandra, Trg Nikole Pašića te plato ispred republičke i gradske skupštine.

U početku je predstavljeno da se u popularnom Ćacilendu okupljaju studenti koji žele učiti i protive se blokadama, no ubrzo je postalo jasno da je riječ o regrutnom kampu u kojem se okupljaju maskirani muškarci, nerijetko s policijskim dosjeom.

Nemoguće je nabrojati sve incidente koji su se proteklih mjeseci događali u Ćacilendu, od stalnih napada na građane, novinare i zastupnike do međusobnih fizičkih obračuna stanovnika ovog šatorskog naselja.

Šatorsko naselje ispred Skupštine Srbije dospjelo je i u Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srbiji, gdje se osuđuje djelovanje vladajuće stranke u organiziranju ilegalnog kampa u Pionirskom parku.

Nikome u Srbiji, ali ni u svijetu, nije jasno kako je moguće da policija ne reagira na okupljanje sumnjivih osoba u centru grada, već ih, štoviše, osigurava. Za ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića i druge dužnosnike SNS-a, Ćacilend je uredno prijavljen javni skup.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako se nada da će do kraja ove godine šatori ispred Doma Narodne skupštine biti uklonjeni. Nije precizirao što će biti sa šatorima u Pionirskom parku.

Litij i Jadar: Pobuna koja ne jenjava

Seriji studentskih i građanskih prosvjeda prethodila je pobuna zbog najava iskopavanja litija u dolini Jadra, tačnije u Gornjim Nedeljicama. U ljeto 2024. godine, nekoliko mjeseci prije urušavanja nadstrešnice, održan je veliki prosvjed u Beogradu s kojeg su građani poručili vlastima da neće dopustiti iskopavanje.

Iako je predsjednik Vučić krajem prošle godine izjavio da je priča o litiju u političkom smislu davno završena te da od početka eksploatacije dijeli samo jamstvo Rio Tinta da će okoliš biti zaštićen, projekt se vratio na velika vrata. Neposredno nakon lipanjskih izbora prošle godine, projekt "Jadar", koji podrazumijeva otvaranje rudnika litija, volšebno je oživljen, iako su vlasti, pod pritiskom desetak tisuća prosvjednika diljem Srbije, prije više od tri godine na njega navodno stavile točku.

Afera Generalštab: Poklon Trumpovom zetu?

Da voli stranim kompanijama doslovno poklanjati nacionalne resurse, vlast je pokazala i u aferi Generalštab. Dok mu gori pod nogama, režim je odlučio učiniti sve kako bi zgradu bombardiranog Generalštaba predao Jaredu Kushneru, zetu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji bi ondje gradio luksuzni kompleks.

Namjerama Trumpovog zeta da centar Beograda pretvori u privatno gradilište pomogli su najviši dužnosnici SNS-a i zastupnici većine u Skupštini, koji su izglasali lex specialis za Generalštab. Time se omogućava skidanje statusa kulturnog dobra s te zgrade, ali i s objekata u okolici. 

Stvari su otišle toliko daleko da se traži praktički ukidanje Javnog tužiteljstva za organizirani kriminal samo zato što vodi istragu o aferi u koju su, kako se sumnja, umiješani ministar financija Siniša Mali i ministar kulture Nikola Selaković. Sumnja se da su obojica vršila pritisak da se sa zgrade skine kulturna zaštita kako bi se mogla neometano srušiti.

Da predsjednik države sve to odobrava, pokazuje i njegova izjava da će, u slučaju podizanja optužnice vezane za ukidanje statusa spomenika kulture, pomilovati sve koji su "navodno sudjelovali u malverzacijama".

Kriza s NIS-om i američke sankcije

Ciklus afera koje su iz temelja potresle režim Aleksandra Vučića zatvara kriza s Naftnom industrijom Srbije, kojoj se ne nazire kraj. Srbija se više od dva mjeseca suočava s posljedicama američkih sankcija NIS-u. Rafinerija u Pančevu prestala je s radom, a najavljena je i obustava platnog prometa s NIS-ovim suradnicima.

Istovremeno, unatoč uvjeravanjima s vrha vlasti, zabilježena je nestašica deviza u mjenjačnicama i slabljenje dinara u odnosu na euro. Narodna banka Srbije dobila je upozorenje da bi se mogla naći na udaru sekundarnih sankcija ako nastavi poslovati s NIS-om.

Dok građani zbunjeno iščekuju kraj krize, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uvjerava da će do 15. januara riješiti situaciju. Na pitanje nazire li se rješenje, s obzirom na to da je prošlo 62 dana otkako kap nafte nije stigla u rafineriju, Vučić je kazao da građani to do sada nisu osjetili, ali da će "u nekom trenutku osjetiti ako dođe do sekundarnih sankcija", ne misleći pritom na nestašice jer goriva ima dovoljno. Istovremeno, stiže upozorenje da bi 51 mjesto u Srbiji, koje ima samo NIS-ove benzinske postaje, moglo ostati bez goriva.