Hrvatski sabor izglasao je Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Zakon je podržalo 77 zastupnika, 36 je bilo suzdržano, a 21 protiv. Kako je navedeno, donošenje zakonskog rješenja će osigurati prostorno-plansko utvrđivanje lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i uslove provođenja zahvata u prostoru.

Burne su reakcije u Bosni i Hercegovini na usvajanje ovog zakona. Struka poručuje - zakon može dovesti do ozbiljnih ekoloških i zdrastvenih problema, a politika - da je Trgovska gora već istrgovana. 

Podrška u Saboru zeleno je svjetlo ka izgradnji odlagališta hrvatskog radioaktivnog otpada uz bh. granicu. Ovim činom i formalno je potvrđeno ono o čemu se u Hrvatskoj priča više od dvije decenije, a jasno protivljenje iz Bosne i Hercegovine nije bio dovoljno jak motiv koji bi doveo do odustajanja od ovog, potencijalno, ekološki vrlo opasnog projekta. 

“Bosna i Hercegovina nije adekvatno uključena s obzirom na blizinu nuklearnog objekta, sve što je bh. javnost i sve što su institucije Bosne i Hercegovine po ovom pitanju rekle Republika Hrvatska nije uvažila”, kazao je Emir Dizdarević, predsjednik ekspertskog tima za Trgovsku goru.

Dakle, jasno ignorisanje bh. vlasti s ciljem izgradnje odlagališta, koje bi trebalo biti završeno do 2028. godine. Dizdarević navodi da preliminarni rezultati istraživanja zahvata na Trgovskoj gori, koji je naša država tražila još prije tri godine, nikad nisu ustupljeni. Užurbano donošenje Zakona, kažu upućeni, signal je da se Hrvatskoj žuri sa izgradnjom odlagališta, jer je pitanje koliko još dugo će Slovenija čuvati i hrvatski radioaktivni otpad.

Međutim, način na koji Hrvatska želi izgraditi odlagalište otpada tik uz bh. granicu nedopustivo je - poručuju iz eko-udruženja. 

“Dobrosusjedski odnosi su evidentno nešto što nije na prevelikoj cijeni. Tako da se iz tog razloga moramo okrenuti pravnim rješenjima. Apsurdna je situacija da se donosi zakon koji je lex specialis, da se utvrđuje prostor gdje će se graditi nuklearni objekat, prije provođenja studije utjecaja na životnu sredinu”, pojasnio je predsjednik Udruženja “Green Tim” Mario Crnković.

Ipak, čini se da i o pitanju Trgovske gore politika u Bosni i Hercegovini nije jedinstvena, kao što je ranije bio slučaj prilikom izgradnje Pelješkog mosta. Možda u tome leži razlog neuspjelih napora da se država suprostavi izgradnji opasnog odlagališta. 

“Predstavnici dvije države Bosne i Hercegovine i Hrvatske trebaju sjesti zajedno i vidjeti kako ono što jedna strana kaže da nema nikakvu štetnost, ni za područje Republike Hrvatske. Više galame imate dok slušate s druge strane granice oko tog područja za koji se donijela ova odluka, nego čak sa strane Bosne i Hercegovine”, izjavio je Dragan Čović predsjednik HDZBiH.

S druge strane, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac kazao je kako ‘ne vjeruje u dobre namjere’ susjedne zemlje: “Činjenica je da postupci Hrvatske ozbiljno narušavaju dobrosusjedske odnose i da ovo prijeti da postane otvoreno pitanje. Ne vjerujemo u dobre namjere Hrvatske! Ovakve odluke nas neće obeshrabriti. Mi nastavljamo borbu protiv spornog odlagališta na Trgovskoj gori”, naglasio je.

“Moram naglasiti da je prije četiri dana Trgovska gora istrgovana od strane onih koji su priredili dobrodošlicu premijeru Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću iz razloga što je prije četiri dana hrvatski Sabor raspravljao o ovom zakonu, a u Banjaluci je priređena dobrodošlica Plenkoviću”, istakao je Jasmin Emrić zastupnik NES-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Ono što sada predstoji državi je mogućnost međunarodnog spora kojim bi se izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada u prvom redu usporila, dok će put do potpune zabrane, po svemu sudeći biti vrlo težak.