Američki list Wall Street Journal objavio je da je Jared Kushner, zet predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, odustao od plana da u Beogradu izgradi luksuzni kompleks s Trump hotelom, nakon višemjesečnih protesta u Srbiji, političkog otpora s ljevice i desnice, te krivičnih postupaka protiv visokih državnih zvaničnika.

Kako navodi Wall Street Journal, projekat koji je podrazumijevao izgradnju tri visoke kule na prostoru bivšeg Generalštaba Vojske Jugoslavije – zgrade bombardirane tokom NATO intervencije 1999. godine – postao je ozbiljan teret i za Kushnera i za vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

U ponedjeljak je specijalni tužilac u Srbiji podigao optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još tri osobe, zbog sumnje na zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata u vezi s prenamjenom tog prostora. Samo nekoliko sati kasnije, Kushnerova kompanija Affinity Partners saopćila je da se povlači iz projekta.

„Smatramo da značajni projekti trebaju ujedinjavati, a ne dijeliti. Iz poštovanja prema građanima Srbije i Gradu Beogradu, odlučili smo povući naš zahtjev i odustati u ovom trenutku“, poručio je portparol Affinity Partnersa.

Projekat koji je prerastao u političku krizu

Wall Street Journal piše da je riječ o naglom kraju projekta na kojem je Kushner radio više od dvije godine. Njegova investicijska kompanija Affinity Partners upravlja fondom vrijednim oko 4,8 milijardi dolara, uglavnom finansiranim novcem vlada s Bliskog istoka, a istovremeno je uključena u velike globalne akvizicije u tehnološkom i medijskom sektoru.

U isto vrijeme, Kushner je ponovo aktivan na geopolitičkoj sceni, kao neformalni i neplaćeni savjetnik američke administracije, uključujući i ulogu u pregovorima o ratu u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku, zajedno s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom.

Prema pisanju WSJ-a, problemi u Srbiji započeli su kada je Vlada Aleksandra Vučića pokušala ukloniti status kulturne baštine s kompleksa Generalštaba, kako bi se zemljište moglo ustupiti Kushnerovoj kompaniji. Tužilaštvo je potom pokrenulo istragu, uključujući hapšenje jednog zvaničnika zbog navodnog falsifikovanja dokumenata.

Kao odgovor, vladajuća većina je u Skupštini Srbije ubrzano usvojila zakone kojima je zaštićeni status uklonjen ne samo s Generalštaba, već i s niza drugih objekata, što je opozicija ocijenila neustavnim i koruptivnim potezom.

Protesti, optužbe za veleizdaju i politički pritisci

Otpor projektu bio je snažan i širok. Opozicioni političari optužili su vlast da rasprodaje nacionalnu imovinu kako bi se dodvorila Washingtonu, ističući da Srbija od administracije Donalda Trumpa očekuje političke i ekonomske ustupke, uključujući ukidanje sankcija jedinoj srbijanskoj rafineriji nafte.

„Vi to zovete investicijom, a mi to zovemo veleizdajom“, izjavila je u parlamentu zastupnica opozicije Marinika Tepić.

Hiljade studenata i građana izašlo je na ulice Beograda, a dio demonstranata najavio je da će fizički blokirati gradilište ukoliko radovi počnu.

Predsjednik Vučić je u međuvremenu pojačao napade na tužilaštvo, najavio mogućnost pomilovanja optuženih zvaničnika i tvrdio da projekat nema političku pozadinu, već da je riječ o pokušaju revitalizacije zapuštenog dijela centra grada.

Simbol NATO bombardovanja i nacionalnog identiteta

Wall Street Journal posebno naglašava simbolički značaj lokacije. Zgrade Generalštaba, izgrađene 1964. godine u modernističkom stilu, obložene hrvatskim bijelim mramorom i srbijanskim crvenim kamenom, teško su oštećene tokom NATO bombardovanja 1999. godine, u kampanji usmjerenoj protiv režima Slobodana Miloševića.

Iako je Milošević kasnije svrgnut, ruševine Generalštaba i danas predstavljaju snažan simbol nacionalnog identiteta, naročito za desnicu, što je dodatno zakomplikovalo svaki pokušaj njihove komercijalne prenamjene. Kompleks je i dalje ruiniran, s ogoljenim betonom i armaturom, vidljiv u samom srcu Beograda.

Kritike su dolazile sa svih strana: ljevica je projekt vidjela kao netransparentno poklanjanje javne imovine, dok su nacionalisti oštro odbijali ideju da se na mjestu NATO bombardovanja gradi hotel povezan s porodicom predsjednika države koja je predvodila tu vojnu intervenciju.

Emiratski partneri i međunarodni pritisci

Kushner je u projekt ušao nakon Trumpovog prvog mandata, navodeći da ga je privukao ubrzani razvoj Beograda i rast cijena nekretnina. Na preporuku Richarda Grenella, bivšeg američkog izaslanika za Balkan, 2024. godine postignut je dogovor s Vladom Srbije.

U projekt su uključeni i partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kompanija Eagle Hills, dok je Trump Organization trebala dati brend hotelu, u aranžmanu dogovorenom s Ericom Trumpom.

Međutim, reakcije su se prelile i izvan Srbije. Najava da bi u sklopu kompleksa bio izgrađen i „memorijal žrtvama NATO agresije“ izazvala je oštre kritike, uključujući i od bivšeg komandanta NATO snaga Wesleyja Clarka, kao i zastupnika u američkom Kongresu i Evropskom parlamentu.

U jednom izvještaju Evropskog parlamenta izražena je „ozbiljna zabrinutost zbog sve većeg političkog uplitanja u zaštitu kulturne baštine u Srbiji“.

Profesorica arhitekture na MIT-u Ana Miljački ocijenila je da bi projekat izbrisao „izuzetno važno arhitektonsko djelo“, uporedivši plan s idejom izgradnje Trump hotela na zgradi Nacionalne galerije umjetnosti u Vašingtonu.

Na kraju, zaključuje Wall Street Journal, pritisak javnosti, pravne istrage i simbolička težina lokacije učinili su projekat neodrživim – što je dovelo do povlačenja Jareda Kushnera i definitivnog kraja jedne od najkontroverznijih investicionih priča u savremenoj Srbiji.