Inicijativa Otvoreni Balkan koju smo pokrenuli zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a kojoj su se priključile i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, pokazuje da je moguće izgraditi zajedničku budućnost bez birsanja identiteta, riječi su srbijanskog ministra vanjskih poslova Marka Đurića.

Dodaje da "biti dobar Srbin danas znači biti dobar komšija".

"Preko 15 miliona ljudi sada putuje samo sa ličnom kartom. Stotine hiljada mladih dobilo je posao preko zajedničkog tržišta rada. Izvoz između zemalja Otvorenog Balkana porastao je za preko 40 posto u posljednje tri godine. To je konkretno pomirenje, ne u riječima, već u dijelima", navodi Đurić.

Međutim, ono što je činjenica, a što je za !Odgovor potvrđeno iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića - BiH nije pristupila Otvorenom Balkanu.

Isti odgovor stigao je i od Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

„To bi sigurno bila vijest u Bosni i Hercegovini. Znali bi i oni koje to manje zanima od nas koji se time bavimo. To bi morao biti proces na više nivoa vlasti ratificiran i odobren. Mi smo svoje stavove o Otvorenom Balkanu rekli više puta. Čak mislim da je i Albanija na kraju odustajala od tog procesa. U izjavama nekih njihovih zvaničnika vidio sam i takve stavove. Tako da ta priča više skoro pa da nije ni živa", rekao je.

Potom se osvrnuo na Berlinski proces čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije na njihovom putu ka članstvu u EU i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.

"Lakše ga je implementirati jer ne dolazi od Srbije od koje često ideje koje dolaze nisu baš lako prihvatljive u regionu. Tako da se nadam da je to bio lapsus, da nije bila neka svjesna namjera i greška. Bosna i Hercegovina nije i ne planira pristupiti Otvorenom Balkanu", istakao je Konaković.

Potvrđuje da su izvoz i obim robne razmjene u Bosni i Hercegovini rastao.

"Nisam računao to u konceptu zemalja članica, evo potencijalno Berlinskog procesa ili zemalja regiona. Ali sigurno da je obim robne razmjene među ovim zemljama velik i jedan je od najvažnijih ekonomskih parametara za sve naše zemlje što nas tjera na neku vrstu razgovora i dogovora, bez obzira na komplikovane političke odnose", zaključio je.

Berlinski proces pokrenula je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. godine.

Pet godina kasnije, 2019, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev pokreću Otvoreni Balkan kojem od samog starta daju političku dimenziju što je izazvalo bojazan ostatka zemalja.